< | veljača, 2008 | |||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Na mom blogu naći ćete ponajviše o labradorima ali nikako neću zapostraviti druge pse. Obožavam ih i u potpunosti ću im posvetiti blog.
ZANIMLJIVOSTI:
Tibetsko ime psa laso apsa; Abso Seng Kye znači lavež lavovskog psa čuvara.
Pekinezere su prije smjeli posjedovati samo carevi
Labradori su u svojoj rodnoj pokrajni nazvani "mali vodeni psi" da bi bili razlikovani od newfoundlanda
Drugo ime graničnog škotskog ovčara je border collie, collie znači koristan.
Ime maltezera ne dolazi od "Malta" nego od luka jer su nekad tamo živjeli i borili se protiv štakora
U imenu irskog setera, seter znači pokazivač.
Bobtail ima upravo ono što mu ime kaže, Bob-tail- odrezani rep.
SLIČICE
White Fluffy Dog Wagging Tail Gif Images
P | Playful |
S | Smart |
I | Inspirational |
Blog.hr
Forum.hr
Najbolji blogovi o psima:
Flatteri.blog.hr
Blog o samojedima
Najbolje stranice o psima:
Pedigree.com
Vauvau.net
Blogovi s izrazito dobrim temama i poučnom vrijednošću:
animalfriend13
(prvih pedeset)
1. Graničarski škotski ovčar
2. Pudl
3. Njemački ovčar
4. Zlatni retriver
5. Doberman
6. Šetlandski ovčar
7. Labrador8. Patuljasti španijel, papilon
9. Rotvailer
10. Australski govedasrski pas
11. Velški korgi
12. Patuljasti šnaucer
13. Engleski špringer španijel
14. Belgijski ovčar
15. Belgijski špic
16. Škotski ovčar, vučji špic
17. Njemački kratkodlaki ptičar
18. Ravnodlaki retriver
19. Bretonski ptičar
20. Koker španijel
21. Vajmarski ptičar
22. Belgijski ovčar
23. Njemački mali špic
24. Irski vodni španijel
25. Vižla
26. Velški korgi
27. Retriver; puli
28. Veliki šnaucer
29. Erdelski terijer
30. Graničarski terijer briard
31. Velški špringer španijel
32. Mančesterski terijer
33. Samojed
34. Poljski španijel, australski i američki terijer
35. Kernski terijer, irski terijer
36. Norveški sivi gonič
37. Australski terijer, patuljasti pinč,
38. Norvički terijer
39. Dalmatinski pas
40. Mekodlaki, bedlingtonski, kratkodlaki terijer
41. Kovrčavodlaki retriver, irski vučji hrt
42. Kuvasz, australski ovčar
43. Perzijski hrt, finski špic,
44. Kavalirski španijel, njemački oštrodlaki ptičar, američki španijel
45. Sibirski haski, engleski patuljasti španijel
46. Tibetski španijel, lisičar, američki hrt
47. Zapadnoškotski bijeli terijer, škotski jelenski hrt
48. Bokser, njemačka doga
49. Jazavčar, stafordski bulterijer
50. Aljaški malamut
bostonski terijer
Bostonski-Terijer
Detaljni opis pasmine: Bostonski Terijer - To je cvrst pas s ravnomjerno rasporedenim bijelim oznakama po tijelu. Tanke usi nosi uspravno i one mu daju izgled dobro uravnotezenog psa srednje velicine. Djeluje odlucno, jako, aktivno i prije svega bistro. Malo podsjeca na francuskog buldoga. Glava bostonskog terijera je cetverokutna, dobro je izrazeno ceono koljeno, gubica je kratka i bez bora. Njuska je crna, nosni dio glave sirok. Velike i okrugle usi su medusobno dosta udaljene. Pogled je pozoran, razuman i oprezan. Leda su duboka, opseg prsiju je velik, a rep kratak. Dlaka je kratka, glatka i sjajna. Bijelo-crne je boje s bijelom gubicom i bijelom pjegom na glavi. Visina - 30 do 35 cm, tezina - do 11,3 kg. Bostonski gradanin Robert Hooper je 1870. godine pario krizanca izmedu buldoga i bijelog engleskog terijera sa sitnom, jedva 4 kilograma teskom bijelom zenkom koja je slicila terijeru. Danasnji izgled je pasmina dobila krizanjem s francuskim buldogom i 1893. godine novu pasminu je priznao Americki kinoloski savez(American Kennel Club). Danas ih najvise uzgajaju u Bostonu. Bostonski terijer voli djecu i vrlo je prijazan. Nikad ne laje bez razloga, drzi se kuce i potrebno mu je malo prostora. Njegovu kratku dlaku jednostavno je njegovati. Moramo ga redovito cetkati i brisati vlaznom krpom. Tog zivahnog psa uvijek spremnog na igru, mozemo nositi svuda sa sobom. Neprimjetan je i uopce ne znamo da je s nama. Ako mu omogucimo dovoljno setnje, moze stanovati i u malom stanu u velikom gradu.U Europi ih rijetko vidimo. Lako uci i po prirodi je zdrav pas. Podlozan je upalama ociju.
NORWICH TERIJER
Zemlja porijekla:
Engleska
Namjena:
Nekad su bili korišteni kao pravi jamari (za lov na životinju ispod zemlje), a danas su pretežno kućni ljubimci.
Veličina:
Visok je oko 25 cm i teške oko 4 kg.
Dlaka:
Ova pasmina ima tvrdu i oštru dlaku. Dlaka na glavi i ušima je kraća nego na vratu, trbuhu i ramenima. Pojavljuje se u brojnim tonovima crvene boje, jednako kao i u pšenično-žutoj, crnoj s paležom i sivoj boji. Dozvoljena je i manja količina bijele boje, ali nije poželjna.
Njega:
Redovito ga četkajte i češljajte, te odstranjujte mrtvu dlaku. To možete ili učiniti sami, ili posao prepustiti stručnom osoblju salona za pse. Ovisno o stanju dlake, to je potrebno učiniti otprilike dva puta godišnje. Također morate odrezati suvišnu dlaku između jastučića na šapama.
Narav:
To su veseli, živahni i inteligentni psi, prijateljski raspoloženi, hrabri i srčani, lukavi, poduzetni, jednostavni, zaigrani, a ponekad i svojeglavi.
Odgoj:
Norvički terijer brzo uči. Pazite na to da uvijek budete dosljedni, jer to su dosta svojevoljni terijeri.
Socijalno ponašanje:
Za terijere, to su psi koji se dosta dobro ponašaju u prisutnosti drugih pasa. S djecom će također rijetko imati problema. Posjetitelje će najaviti gromkim lavežom, ali nakon toga će biti potpuno mirni.
Vježbanje:
Ovi psi prilagodit će se okolnostima. Nemojte im braniti da kopaju, jer je to njihov urođeni instinkt.
Napomena:
Norvički terijeri imaju uspravne uši.
JACK RUSSEL TERIJER
[FCI No. 345]
Originalni naziv rase: JACK RUSSEL TERRIER
Zemlja : AUSTRALIJA
Sekcija: 2
Podsekcija:
Porjeklo: Engleska
Zemlja razvoja: Australija
Upotreba: Dobar radni terijer sposoban da se prikrada. Izuzetan pas za pratnju.
Povijest: Jack Russel terijer je nastao u Engleskoj tokom devetnajstog vjeka zahvaljujući naporima velečasnog Johna Russella. On je razvio vrstu foksterijera koja će odgovarati njegovim potrebama, odnosno psa koji će trčati sa njegovim lisičarima i prikradati se kako bi istjerao lisice i drugu divljač iz njihovih jazbina. Razvile su se dvije varijante sa sličnim standardima osim razlika koje se uglavnom odnose na visinu i proporcije. Viši pas, zdepastije građe poznat je kao Parson Russell terijer dok je niži, nešto izduženiji pas poznat kao Jack Russell terijer.
Opći izgled: Snažan, aktivan, okretan radni terijer snažnog karaktera, elastičnog tjela srednje dužine. Njegovi žustri pokreti su u skladu sa njegovim oštroumnim izrazom. Kupiranje repa se može izvršiti po želji, a krzno može biti glatko, oštro ili izlomljeno.
Proporcije: Ukupna dužina psa je veća od njegove visine. Dubina tjela od grebena do grudi treba biti jednaka dužini prednje noge od laktova do zemlje. Opseg iza laktova treba biti oko 40-43 cm.
Karakter i narav: Živahan, okretan i aktivan terijer oštroumnog, pametnog izraza. Hrabar i neustrašiv, prijateljski nastrojen ali nenapadno samouveren.
Glava
Lubanja: Lubanja treba biti ravna, umjerene širine koja se postepeno smanjuje do nivoa očiju i potom sužava u široku njušku.
Stop: Dobro definiran ali nije prenaglašen.
Nosna pečurka: crna
Njuška: Dužina od stopa do nosne pečurke treba biti nešto manja od razdaljine između stopa i potiljka.
Usne: dobro nalegle i crno pigmentirane.
Vilice/zubi: veoma snažne, duboke, široke i moćne. Snažni zubi sklapaju se u škarast ugriz.
Oči: male, tamne, oštroumnog izraza. Ne smiju biti istaknute a očni kapci trebju dobro da nalježu. Rub kapka treba da bude crno pigmentiran. Oblik im je bademast.
Uši: Potpuno presavijene ili spuštene, tanke i velike pokretljivosti
Obrazi: Mišići obraza treba da budu dobro razvijeni.
Vrat: Snažan i čist što omogućava stabilno držanje glave.
Tijelo: Četvrtastog oblika
Leđa: Ravna. Dužina od grebena do kojena repa je nešto veća od razdaljine između grebena i zemlje.
Slabine: Slabine trebaju biti kratke, jake i veoma mišićave.
Grudni koš: Grudni koš je više dubok nego širok, i dobro udaljen od zemlje, što omogućava da grudi budu po visini negdje na sredini između zemlje i grebena. Rebra treba da budu dobro raširena u odnosu na kičmu i zaravnjena sa strane tako da opseg iza laktova može da se obuhvati sa dve ruke - oko 40-43 cm.
Grudna kost: vrh grudne kosti je jasno vidljiv ispred vrha ramena.
Rep: Pri mirovanju može biti spušten. Pri kretanju treba biti uspravan a ukoliko je kupiran vrh treba da bude na istom nivou kao i uši.
Udovi
Ramena: Dobro nagnuta unazad i ne pretjerano mišićava
Nadlaktica: Dovoljno duga i pod kutom da omogućava da se laktovi nalaze ispod tjela.
Prednje noge: Ravnih kostiju od laktova do prstiju, gledano sa prednje ili bočne strane.
Zadnje noge: Snažne i mišićave, njihove proporcije su u skladu sa ramenima.
Koljeni zglobovi: pod priličnim kutom
Skočni zglobovi: Nisko postavljeni
Zadnje došaplje (metatarzus): paralelne kada se posmatraju otpozadi u slobodnom stojećem položaju.
Šapa: Okrugla, tvrda sa jastučićima, nije velika, prsti umjereno lučni, nisu okrenuti ni izvana ni unutra.
Hod/kretanje: pravilan, slobodan i elastičan.
Krzno
Dlaka: Može biti glatka, oštra ili gruba. Mora biti vodootporna. Krzno ne treba menjati (izvlačiti) kako bi izgledalo glatko ili izlomljeno.
Boja: Bijela boja MORA biti preovlađujuća sa crnim ili smeđim šarama. Smeđe šare mogu biti od najsvjetlije smeđe do duboko smeđe (kestenjaste).
Veličina: Idealna visina: 25 cm (10 inča) do 30 cm (12 inča).
Težina: Težina treba odgovarati l kg na svakih 5 cm visine, odnosno 25 cm visok pas treba biti težak približno 5 kg a 30 cm visok pas treba biti težak 6 kg.
Mane: Sva odstupanja od gore navedenih pravila treba smatrati manama a ozbiljnost sa kojom treba gledati svaku od tih mana treba biti srazmjerna sa njenim stupnjom. Međutim, sljedeće slabosti trebaju biti posebno kažnjavane:
- Nedostatak pravog karaktera terijera
- Neusaglašenost, odnosno prenaglašenost bilo koje karakteristike
- Tromo ili nestabilno kretanje
- Usta sa manom
CAIRIN TERIJER
Ovo je bio najpopularniji terrier u Velikoj Britaniji dok ga, ne tako davno, nisu istisnuli Zapadnoškotski bijeli i Jokširski terrier. Uzgajivači su početkom prošlog stoljeća pomno nastojali zadržati njegovu prirodnu kuštravu dlaku, čvrsto tijelo i vještine terriera. I u gradu i na selu Cairn Terrier je dobar pas čuvar, a lakše ga je naučiti poslušnosti nego druge terriere.
Nevjerojatan temperament i visak tvrdoglavosti kao znak visoke inteligencije svakako su karakteristika ovog malog psa. Skloni su nametanju svoje volje i trebalo bi ih nadzirati kada se uopoznaju sa djecom. Ne treba zaboraviti da su gajeni prvenstveno da budu lovci, i dugo se kod njih njegovala samo neustrašivost i agresivnost. Nisu učeni da mnogo surađuju sa čovjekom - zato imaju dozu nezavisnosti.Sve u svemu, Cairn Terrier je za one koji su aktivni, imaju smisla za humor i ne pada im teško da se bore sa tvrdoglavošću. Ovaj pas to bogato nadoknađuje visokom inteligencijom, odanošću i nepresušnom željom za igrom u bilo kojem vidu. Cairn Terrieri žive dugo - 12 do 15 godina, a neki i duže. Do u duboku starost zadržavaju osobine mladog psa - razigranost i živahnost.
Ako imate Cairna - ne treba vam alarm. Ako čuje bilo kakve sumnjive i neuobičajene zvukove u hodniku onda laje. Cairnovi nisu veliki lajavci - zalaju par puta i to je sve. Ali imaju ogroman repertoar glasovnog komuniciranja od hmkanja, poluzavijanja, Ako želite Cairna, prvo nabavite lopte - svih veličina. To je zasigurno najomiljenija igračka. Ali isto tako morate čuvati tuđe lopte kad izađete napolje - jer Cairn neće napraviti tu razliku. Dosta žvaču i potrebno im je da nešto preturaju po ustima - bilo kakve igračke za žvakanje poštediće vaše cipele, čarape, noge od stola i slično. Iako je mali pas, Cairn ima veoma jaku vilicu i zube, tako da je šteta koju može da napravi prilično velika.
Zbog male veličine, dobra zdravlja i izostanka tvrdoglavosti, ovo je izvrstan pas za društvo.
Najpopularniji Cairn Terrrier je Toto iz Čarobnjaka iz Oza.
ŠKOTSKI TERIJER
"Once a Scottie, always a Scottie" kažu Englezi. Onaj tko jednom pusti u svoj dom i srce škotskog terijera ostaje vjernim obožavateljem za cijeli život, pa i vlasnikom dva škota.
Utoliko je istinita pitalica: "Što je ljepše od jednog škota ?" a odgovor je: "Dva škota!" Nema sumnje da je katkad teško imati psa, odreći se lijepog puta u neke egzotične zemlje i sl., ali psi nam pružaju toliko veselja koje se sa malo čime može usporediti.
Ovo je drugi tekst koji pišem o toj rasi , vođena ovaj put ciljem da ljubav prema škotskim terijerima podijelim s vama, da vas približim ovim divnim stvorenjima s kojima uvelike dijelim svoje slobodno vrijeme i radosti. Ovo je priča o psima čija prošlost nije u potpunosti poznata. Međutim, izvjesno je da se radi o dugoj i uzbudljivoj prošlosti i tradiciji koja je dala pse koje se može smatrati antikvitetom moderne kinologije.
Krenimo kako počinju mnoge priče... Bio jednom pas opisan i po izgledu vrlo sličan današnjem škotskom terijeru. Od tada je prošlo 120 godina. Škotska, zemlja brda i pašnjaka, siromašna, gdje često nije bilo dovoljno hrane ni za stanovnike, sumnjičave prema strancima, radišnima i pomalo ekscentričnima.
Jednog kišnog dana kad se nebo spajalo sa zemljom po brdima je lutao čovjek u kiltu sa kabanicom dok mu se dah kondenzirao na hladnom proljetnom jutru.
Za njim su svaki sa jedne strane hodali mali psi, mišićavi, oštre dlake, jedan vepraste boje, a drugi potpuno crn.Svojim oštrim pogledom pratili su pokrete u šumi i sljedili odano gazdu.
Uši pažljivo napete, visoko podignute osluškivale su život prirode. Odjednom šušanj - sivi je zec započeo utrku svog života! Oba terijera sljedila su ga u živom trku , do rupe u zemlji u koju je zec uletio brzinom svjetlosti. Kujica je uspjela i ušla za njim, ispod zemlje se čula potmula buka borbe, jedan krik i...tišina. Kratko vrijeme iza toga natraške se krečući izašla je potpuno blatna kujica sa zecom u čeljustima, položila ulov pred svog gazdu. Čovjek je zahvalno uzeo pljen, a osmijeh kao žubor potoka je osvanuo na njegovom licu. Danas će njegova obitelj imati čime utažiti glad. Bez riječi je pogladio kujicu tapšanjem po glavi .Tiho se društvo vratilo polako kući.....
Prije 120 godina u Škotskoj nije postojao standard pasmine kakvu mi poznajemo danas. Uzgoj pasa nije poznavao ideale ljepote, a selekcija se temeljila isključivo na zapažanjima koliko je pas radno sposoban. Teški životni uvjeti stvorili su tip psa, koji nije bio za plemstvo već za jednostavne i skromne ljude. Njima je trebao mali, aktivan, snažan i samohran pas. Njemu nije trebalo puno njege, malo je jeo, a većinu svoje hrane je sam ulovio. Morao je moći obraniti dvorište i od lisice i od jazavca, znači morao je biti hrabar nesrazmjerno svojoj veličini, duge glave, jakih čeljusti i zuba.
Takvog "velikog" psa u malom "pakungu" poznajemo i mi danas. Usporedimo li njegove zube sa zubima vučjaka, jedva da ima razlike u veličini. Čvrsta, oštra dlaka sa poddlakom štitila ga je od svih vrsta nevremena i hladnoće.Velike snažne prednje šape predviđene su za kopanje pri ulasku u jame za jazavcem i sl. Naravno da su svi štakori , voluharice i sl. uljezi bili kratkim postupkom elimirani u njegovom okolišu. Mačka iz susjedovog dvorišta je smrtni neprijatelj, stvar je ugleda i časti svakog škota da budno prati tog neprijatelja da ne bi prešao dozvoljenu granicu.
Tog ponosnog , tvrdoglavog i prema strancima nadutog psa zvali su u domovini "kokot sa sjevera".
Škotski terijer bio je i jest snažan pas na kratkim nogama, hrabar, samozatajan i dovoljno samosvjestan da učini u pravom trenutku ono što on ocijeni da treba.
Zato nije neobično da je ta rasa opstala stoljećima takva kakvu danas poznajemo.
Moramo primjetiti da je u izgledu došlo do nekih izmjena, što je normalno, jer se danas ne koristi u iste svrhe kao nekoć. On je danas bitno teži i zaobljeniji, kraćih leđa, dulje dlake i moderno oblikovane "frizure" koja mu daje izgled otmjenog gospodina - gentlemana. Specifičan izgled otvorio mu je put i na modne piste, pratioc je elegantnih dama, ali ipak, po nekoj engleskoj podjeli pasa na muške i ženske pratioce, on spada u muške pse.
Svi ga pamte iz najljepšeg filma ikada nacrtanog o psima od Walt Disney-a "Dama i skitnica" u ulozi kapetana u mirovini sa kariranim kaputićem sa škotskim uzorkom.
Paul Rab crta karikature Raca, škotskog terijera kojeg u Americi zato često zovu Rac.
Svima nam je poznat viski Black&White sa crtežom na kojem su zajedno bijeli zapadno-škotski terijer i crni škotski terijer. Naše su bake imale držaće za knjige, figurice i broševe od Swarovskog sa motivima škota, a muževi kravate s istim motivom.
To je jedina rasa koja je bila u Bijeloj kući u Washingtonu čak 3 puta! Predsjednik Roosvelt se nije odvajao od svoje čuvene škotice Fala, a predsjednika Busha viđamo kako ulazi u avion noseći svog Barnija na rukama. Trenutačni prvi pas Amerike ("First Dog"), Barney, dobio je i pratilju, Miss Beazley. Sve informacije možete svaki dan s novim fotografijama vidjeti na web stranicama Bijele kuće (http://www.whitehouse.gov/barney/), a moguće je i pisati Barney-u na njegov e-mail.Tako je škotski terijer postao prvi pas koji ima svoj e-mail ! Na primjer, prošli Uskrs na tim web stranicama smo mogli vidjeti remek djelo slastičarskih vještina pripremljeno za obitelj Bush: čokoladno jaje veličine cca 1 m sa Barnijem kako slika na jajetu breton spanjela.
Postoji vrlo malo ljudi, koji su prvi puta u životu vidjeli škotskog terijera i rekli "To je pas za mene". Ljubav na prvi pogled u ovom slučaju je rijetka. Međutim, duži kontakt s ovom pasminom dovodi neodloživo do trajne ljubavi. Škot majstorski osvaja ljude. Svojim šarmom, odmjerenom suzdržljivošću, nenametljiv, zaigran i željan kontakta, on je taj koji će izabrati vas, a ne vi njega. Škot ne izgleda kao obješenjak, ali on to jest.
Tražite li psa koji vas bez pogovora sluša, on to nije! On traži gazdu koji poštuje njegov karakter i ima sluha za njegove odluke. Sjetite se, taj je terijer uzgajan da bude samostalan za rad na i ispod zemlje. Jaka volja, borbeni duh i neovisnost ostavila su traga u prirodi Škota tijekom stoljeća razvoja. Njega možete oblikovati samo sa puno ljubavi i nježnosti i tada će vas odano sljediti u vatru i vodu. Besmislene naredbe (daj šapu i slično) neće nikada shvatiti jer u njemu je racionalnost svakog pokreta uz filozofa koji čući u njegovoj glavi. Smatra li on da je neka zapovjed besmislena, pogledat će vas svojim tamnim očima punim optužbe kao da pita da li vi to stvarno tako mislite.
Često me pitaju da li je on pas za obitelj, a ja bez oklijevanja odgovaram: "da". On podjednako dobro nalazi svoje mjesto u kući sa vrtom kao i u stanu, ako ga se redovno izvodi i šeće. Prijateljski je raspoložen prema djeci i strpljiv prema njihovim nestašlucima, ali neće tolerirati nikakvo maltretiranje s njihove strane.
BOK OVAJ BLOG PONOVNO POČINJE S RADOM..........
Danas ću predstaviti neke vama možda manje poznate pasmine
SVLENI HAVANSKI PAS – Bichon Havanese
Maticna zemlja: Kuba
Podrijetlo:
O njegovu podrijetlu postoje dvije verzije: prva da je nastao krizanjem izmedju bolonjeskog psica i patuljastog pudla, koje je izvedeno u Argentini. Druga da je nastao krizanjem izmedju maltesca i malih antilskih pasa.
Opis:
Tezina ne smije prijeci 6 kg. Lubanja je plosnata i siroka, obrazi vrlo plosnati, gubica usiljena, njuska crna, oci velike, pozeljno crne. Usi su usiljene, ovjesene, tijelo dulje no vise, rep uspravno nosen, noge ravne i mrsave, dlaka duga i glatka. Boja: bijela, krem, siva, bijela s mrljama.
Narav:
Zivahan, prilagodljiv, privrzen, dostojanstven, cist. Bichon Havanais se izuzetno dobro se slaze sa strancima , psima i drugim zivotinjama.
Koristenje:
Simpatican kucni pas. Usprkos izgledu krznene loptice, ova je pasmina neustrasiva I otporna. Farmeri u Norveskoj cak ih treniraju za sakupljanje stada ovaca.
Zdravstveni problemi:
Prilično zdrava i dugovječna pasmina. Ipak,mogu oboljeti od progresivne atrofije retine,katarakta i luksacije patele.
Očekivana dob: 14-15 godina
AFRIČKI GOLOKOZI PAS – Chien a peau nue
Maticna zemlja: Nije utvrdjena.
Podrijetlo: Doveden je u Meksiko u 17. st. vjerojatno iz Afrike. U stvari je poznat pod imenom canis africanus. Vrlo je slican kineskom kukmastom psu.
Opis: Elegantan, finih i cvrstih kostiju, sve u svemu nalikuje malom talijanskom hrtu. Visok je 25-40 cm, tezak 4-8 kg. Glava je dobro oblikovana, zubalo pravilno, koza je glatka i gola, jedino je obrastao dlakom na vrhu glave i, katkad, na vrhu repa. Boja koze: slonovski-siva, siva s ruzicastim mrljama, boja mesa sa sivim ili crnim mrljama.
Narav: Zivahan, osjetljiv, privrzen.
Korsitenje: Kucni pas.
TULEARSKI KUDRAVI PSIĆ – Coton de Tulear
Maticna zemlja: Madagaskar
Podrijetlo: Pas je u Tulearu, na Madagaskaru, stoljecima poznat.
Opis: Drazestan mali pas slican maltescu. Visina muzjaka je 31 cm, zenke 28 cm. Tezina muzjaka 4 kg, zenke 3,5 kg. Glavna mu je karakteristika dlaka, duga i teska poput pamuka, bijele boje s neznatnim mrljama po usima.
Narav: Vjeran, privrzen, vezan za kucu i za gospodara.
Koristenje: Ovaj kucni pas voli otvoren prostor, rado pliva i kilometrima slijedi gospodara na konju.
Zdravstveni problemi:*
Očekivana dob: 14-16 godina
MAJMUNASTI PINČ – Affenpinscher
Maticna zemlja: Njemacka
Podrijetlo: Nema preciznih podataka no sigurno je da je u srodstvu s belgijskim grifonom, a vjerojatno i s kojim terijerom.
Opis: Visina 25-38 cm. Glava je krupna i okrugla, gubica snazna i kratka, stop naglasen, lubanja konveksna. Dlaka je cupava, izgleda kao mali majmun, oci su tamne, okrugle, ispupcene, inteligentnog izraza. Usi su uspravne i siljaste, vrat kratak i savijen, tijelo zbito, prsni kos prostran, rep visoko nosen, skracen na 2/3 duljine. Noge su ravne, cvrstih kostiju. Dlaka je duga, ostra, donja dlaka lagano kovrcava. Boja: sivkasto-crna, plavkasto-siva, crvenkasto-zuta. Dlaka se ne sisa i ne trima.
Narav: Autoritativan, agresivan, lajav, privrzen obitelji, pristupacan, znatizeljan.
Koristenje: Kucni pas koji voli otvorne prostore. Uporan je lovac na stakore i cuvar kuce.
Zdravstveni problemi: Ova pasmina nema većih zdracstvenih problema.
Očekivana dob: 10-12 godina
MALI LAVLJI PSIĆ – Bichon Petit Chien Lion
Maticna zemlja: Francuska
Podrijetlo: Potjece sa Sredozemlja, vjerojatno od mljetskog psica a nastao je 1600. godine.
Opis: Visina 20-35 cm, tezina 2-4 kg. Glava je kratka, lubanja prostrana, njuska crna, oci okrugle, tamne, inteligentne, ovjesene usi su obrasle resama. Tijelo je kratko, dobrih proporcija, rep srednje duljine, dlaka duga i valovita. Najtrazenija je bijela boja, crna, limunova, ali su priznati i primjerci s tockama. Sisa se kao pudl, od polovice tijela prema natrag pa i rep. Na vrhu repa ostaje cupetak da bi pas izgledao poput malog lava, sto trazi i ime ove pasmine.
Narav: Ugodan, veseo, privrzen, inteligentan.
Koristenje: Kucni pas ostrog laveza.
FALEN – patuljasti kontinentalno spanijel ovjesenih usiju – Phalene – Epagneul nain continental a oreilles tombantes
Maticna zemlja: Francuska i Belgija
Podrijetlo: Vrlo rasprostranjen u vrijeme renesanse u Italiji, kasnije su ga usavrsavali francuski i belgijski uzgajivaci.
Opis: Skladno gradjen, zivahnog izgleda, visina ne smije prijeci 28 cm, a tezina je 2,5-4,5 kg. Dozvoljeno je da zenka ne bude teza od 1,5 kg. Glava je lagana, stop naglasen, njuska mala i crna, lagano spljostena. Zubalo je dosta snazno, oci su velike, bademaste, tamne, izrazajne. Usi su fine, ovjesene, pokretne, obrasle dugom, valovitom dlakom. Rep je nosen savijenona ledjima, obrastao dugom dlakom. Dlaka je obilna i valovita, na gubici i na prednjoj strani nogu kratka. Sve boje su dozvoljene (crvena, zuta, trobojna, dvobojna).
Narav: Zivahan, poslusan, tih.
Koristenje: Idealan kucni pas. Dlaka mu naraste do pune duljine tek kad navrsi 18 m jecesi. Cvrst je, otporan na svaku klimu, voli ugodnosti stana, a kad mu se pruzi prilika, zabavlja se lovom na stakore.
KINESKI PSIĆ HRAMOVA – Chinese temple dog
Maticna zemlja: Kina
Podrijetlo: Ubraja se u oitelj cina i vrlo je nalik, gotovo jednak, kineskom carskom cinu. Stoljecima je cuvao hramove.
Opis: Glava je krupna, gubica kratka, njuska plosnata, zubalo vrlo cvrsto. Ta pamina postoji u cetiri velicine: divovska (30-35 cm, 9 kg), srednja (25-30 cm, 4-7 kg), minijaturna (10-12 cm, 2 kg) i za rukav (7 cm, 0,6-0,9 kg).
Dlaka je duga, svilenkasta, u pravilu bijela i crna. Podnosi niske temperature, a kad je vruce, gubi donju dlaku.
Narav: Miran, pristupacan.
Koristenje: Uzgojen da bude ugodan kucni pas, ali se pretvara u lajavog psa cuvara cim se kuci priblizi stranac.
CRNO- ŽUTI MINIJATURNI TERIJER – Black and Tan Toy Terrier
Maticna zemlja: Velika Britanija
Podrijetlo: U 19. st. nastao je od mancesterskog terijera, kojemu je dosta i slican.
Opis: Visina 25-30 cm, tezina 3-3,5 kg. Glava je dugacka, uska, klinasta, lubanja plosnata, stop jedva naglasen. Njuska je crna, usnice zategnute, oci bademastog oblika, crne. Usi su uspravne, siljate, okrenute prema naprijed, vrat je dugacak, lagano savijen. Rep seze do skocnog zgloba. Dlaka je gusta, glatka, sjajna. Boje: crna i mahagoni-crvena, svaka jasno ocrtana, sa palezem.
Narav: Privrzen, zivahan, vrlo inteligentan.
Koristenje: Vrlo malen kucni pas, krvolocno napada stakore i ostale sitne zivotinje.
SVILENASTI TERIJER – sidnejski terijer – Silky Terrier – Sidney Terrier
Maticna zemlja: Australija
Podrijetlo: Nastao je krizanjem skaja, kerna i jorksirskog terijera, a bratic je australskog terijera kojem je vrlo slican. Prvi standard pasmine nastao je 1962. a preradjen je 1967. Poznat je i pod imenom Sidney-Terrier ili Sidney Silky Terrier.
Opis: Zbit pas ali lagane gradje. Srednja je visina 22,5 cm, tezina 4-5 kg. Glava je srednje duljine, siroka izmedju usiju, snazna, tipicno terijerska. Celjusti su snazne, njuska crna, oci okrugle i tamne, usi oblika slova v, uspravno nosene. Tijelo je umjereno izduzeno. Rep, prikracen, ravno je nosen. Dlaka, duljine 12-15 cm, je fina, svilenkasta. Boja: plava s palezem, plavo-siva s palezem.
Narav: Zivahan, borben, drustven, znatizeljan, vrlo inteligentan.
Koristenje: Danas je samo kucni pas, ali jos posjeduje instinkt jamara i lovca na stakore.
Napomena: Dlaka trazi stalnu njegu kako bi zadrzala svoju ljepotu.
[FCI No. 257]
Originalni naziv rase: SHIBA
Zemlja : JAPAN
Sekcija: 5
Podrijetlo: Vrlo je star pas, vjerovatno u srodstvu s kineskim čau-čauom i s japanskim kiušuom. Doveden je iz Kine u Japan prije dvije tisuće godina.
Ovaj pas potječe od divljih pasa iz Kine, i prije oko 2000 godina donesen je u Japan.Razvio se i skoro nestao u toku drugog svjetskog rata.Ljubitelji pasa su uz pomoć preživjelih pasa uspjeli povratiti ovu rasu.Nekadašnji lovac na sitne životinje, šiba je danas jedan od najpopularnijih rasa pasa za društvo u Japanu.Lako se obučava., poslušan je, diskretan i veoma čist pas.
Nije bučan pas ,ali će napadača na imovinu svoga gospodara prepoznati , a da ga prije toga ne upozori.Voli svoju obitelj i pridružuje joj se u svim aktivnostima.Savršeno seprilagođava životu u gradu.Dlaka je relativno kratka,gruba i gusta, pojačana je tankom poddlakom.Boja dlake može biti od boje pijeska do riđe ponekad prošarana crnim,te crne ili bijele boje.
Zemlja porijekla: Velika Britanija /24.lipnja 1987
OPĆI IZGLED: malen dugodlaki pas velike ljepote, bez nezgrapnosti i surovosti. Konture su simetrične tako da nijedan dio ne izgleda neproporcionalno. Bujna dlaka, bujna griva i ovratnik te lijepo oblikovana glava ljupkog izraza spajaju se u idealan izgled.
OSNOVNA OBILJEŽJA: oprezan, blag, inteligentan, snažan i živahan.
ČUD: ljubazan i razborit naspram svog gospodara, rezerviran prema strancima, nikad nervozan.
GLAVA I LUBANJA: glava je plemenita, odozgo ili sa strane gledano, nalik na dugačak tupi klin koji se od ušiju prema nosu sužuje. Širina lubanje je u srazmjeru s duljinom lubanje i gubice. Cjelina se mora ocjenjivati uzimajući u obzir veličinu psa. Lubanja je pljosnata, umjereno široka između ušiju, a zatiljna kost nije izražena. Obrazi su pljosnati, glatko prelazeći u dobro zaokruženu gubicu. Lubanja i gubica su jednake duljine, točka razdvajanja je unutarnji ugao oka. Gornja linija lubanje ide paralelno s gornjom linijom gubice, s blagim ali jasno raspoznatljivim stopom. Nos usne i rubovi očnih kapaka su crni. Karakterističan izraz rezultat je potpunog sklada u spoju lubanje i lica, oblika, boje i položaja očiju te pravilno postavljenih i nošenih ušiju.
GUBICA/ ZUBALO: Vilice su ravnomjerne, glatko ocrtane, snažne, s dobro razvijenom donjom vilicom. Usne su čvrsto zatvorene. Zubi su zdravi sa savršenim, pravilnim i potpunim škarastim zubalom, pri čemu su gornji niz sjekutića bez međuprostora poklapa s donjim i zubi stoje u vilici uspravno. Potpuna garnitura od 42 pravilno smještena zuba izuzetno je poželjna.
OČI: Srednje velike, koso usađene, bademastog oblika. Tamnosmeđe, osim kod varijante merle, gdje jedno ili oba oka smiju biti plava ili plavo išarana.
UŠI: Male i u korijenu umjereno široke, stoje na lubanji prilično blizu jedno drugom. U stanju mirovanja položene su prema nazad; u stanju opreza pomaknute su prema naprijed i poluuspravljene, s vrhom obješenim prema naprijed.
VRAT: Mišićav, dobro svinut, dovoljne duljine kako bi omogućio ponosno držanje glave.
PREDNJE NOGE: Pleća su vrlo dobro položena prema natrag. Na grebenu razdijeljene samo kralježnicom, lopatice leže koso prema van kako bi dale mjesta izbočenosti rebara. Dobro izraženi kutovi plećnih zglobova. Nadlaktica i lopatica otprilike su jednake duljine. Razmak od tla do lakta jednak je razmaku od lakta do grebena. Prednje noge su, gledano sprijeda, ravne , mišićave i ravnomjerno oblikovane, sa snažnim kostima. Došaplje snažno i gipko.
TIJELO: Od plećnog zgloba do izbočenja na sjednoj kosti neznatno je dulje nego visina grebena. Grudi su duboke, dopiru do lakta. Rebra su dobro izbočena, suzujući se u donjoj polovini kako bi omogućila slobodno kretanje prednjih nogu i pleća. Leda su ravna, s ljupkom oblinom iznad slabinskog dijela, sapi se prema nazad postupno spuštaju.
STRAŽNJE NOGE: Butovi su široki i mišićavi, bedrene kosti su pod pravim kutom usađene u zdjelicu. Koljeni zglob s jasnim kutom, skočni zglobovi dobro oblikovani i dobro izraženih kutova, nisko postavljeni sa snažnim kostima. Donožje je, gledano straga, ravno.
ŠAPE: ovalne, s dobro potkoženim tabanima, prsti su izbočeni i zatvoreni.
REP: nisko postavljen. Repni kralješci postaju tanji prema vrhu i dosižu do skočnih zglobova, obilno je pokriven dlakom i blago zavinut prema gore. U pokretu smije biti blago uzdignut, ali nikada iznad leđne linije. Nikako nije prelomljen.
NAĆIN HODANJA/KRETANJE: gipko, glatko i ljupko, s potiskom stražnjih nogu, pritom prevaljujući što je moguće veću razdaljinu uz najmanji napor. Ljuljajući ili ukršten hod ili kruto, ukočeno kretanje gore-dolje izuzetno su nepoželjni.
DLAKA: dvostruka; vanjska, pokrovna dlaka je duga, tvrda i ravna. Poddlaka je meka, kratka i gusta. Griva i ovratnik vrlo su bujni. Prednje noge dobro su ozastavičene. Stražnje noge su iznad skočnih zglobova jako, ispod njih prilično kratko/glatko odlakane. Dlaka na licu je kratka /glatka. Kratkodlaki primjerci izuzetno su nepoželjni.
BOJA
Boja samurovine: čista boja ili šatirana od svijetlozlatne do zagasite boje mahagonija, pri čemu šatiranost treba biti snažnih tonova. Vučja boja i siva nepoželjne su.
Trikolor: zagasito crna na tijelu, poželjno s oznakama zagasite boje paleža.
Blue-merle: jasna srebrnasto-plava, s crnom išaranošću i ispruganošću. Oznake zagasite boje paleža poželjne su, njihov nedostatak ne kažnjava se. Velike crne površine, primjesa škriljasto-sive ili rđave boje, kako na pokrovnoj dlaci tako na poddlaci izuzetno su nepoželjni. Cjelokupni utisak treba karakterizirati plava boja.
Crno -bijela i crna s paležom isto su tako priznate boje. Bijele oznake smiju (osim kod crnih s paležom) biti prisutne u obliku lise na glavi, na grudima, na ovratniku, na nogama i na kraju repa. Prisustvo svih ovih ili nekih od ovih bijelih oznaka treba biti poželjno (osim kod crnih s paležom); nedostatak ovih oznaka ne treba kažnjavati. Bijele mrlje na tijelu izuzetno su nepoželjne.
VELIČINA: Idealna visina grebena : mužjaci 37 cm; ženke: 35,5 cm.
Odstupanje za više od 2,5 cm iznad ili ispod ove mjere izuzetno je nepoželjno.
GREŠKE: svako odstupanje od prethodno navedenih točaka trebalo bi se smatrati greškom, ocjenjivanje bi trebalo biti u srazmjeru sa stupnjem odstupanja.
PRIMJEDBA: mužjaci bi trebali posjedovati dva naočigled normalno razvijena testisa, koji se u potpunosti nalaze u skrotumu.
Svakome tko ugleda jazavčara odmah će biti jasno čiji je on ljubimac. Vrlo često je to pas za jednog čovjeka, što znači da se jako veže uz svog gospodara. Njegov vlasnik nije nikad sam - po kući ga uvijek prati dugačka, niska sjena. Iako ne možemo reći kako jazavčar ne voli druge ljude, on definitivno zna koji ljudi pripadaju njemu. Vrlo je dobar prema djeci ako je odmalena naviknut na igre s njima. Zbog njegove druželjubivosti, nije ga dobro držati izvan kuće - trebaju mu ljudi za društvo. Ne treba previše šetanja. Dvije umjerene šetnje dnevno su mu dovoljne. Jazavčari su dugovječna pasmina i uz pravilnu njegu često dožive i 16 godina. Iako maleni rastom, imaju vrlo dubok glas, poput velikih pasa, pa će biti dobri čuvari kuće iako neće ugristi.
Izuzetno je važno paziti na njihovu težinu, jer su zbog dugačkih leđa podložni bolestima kralježnice kao što su oštećenje ili skliznuće diskova kralježnice. No, to ne znači da su jazavčari krhka bića, oni su pravi, čvrsti lovački psi.
Mogu biti kratkodlaki, dugodlaki i oštrodlaki. Obično se smatra kako su kratkodlaki najstariji varijetet iz kojeg su se razvila druga dva. Zapravo se kratkodlaki jazavčar pojavio prvi u javnosti, jer kratka i glatka dlaka nije bila pogodna za neprohodne terene. Za njim je uslijedio dugodlaki jazavčar čija je dlaka često predstavljala problem u lovu na vlažnim i blatnjavim terenima. Najmanje glamurozan, ali zato najsvestraniji u šumi, s dlakom koja predstavljala izvrsnu zaštitu, je oštrodlaki jazavčar.
Jazavčar je omiljen kao kućni pas koji se svojom inteligencijom i osobinama savršeno uklopio u gradski život - no i dalje ostaje vjeran svojim prvotnim lovačkim osobinama. Stroga pravila matičnog kluba pasmine traže provjeru tih osobina za sve uzgojne jedinke. Velik broj jazavčara, posebno oštrodlakog varijeteta, ostao je i dalje spremnim jamarom u šumi. On će prema potrebi iz jame istjerati lisicu ili jazavca, goniti zeca ili divlju svinju, aportirati patku ili fazana iz vode, ili slijediti krvni trag. I, nemojte se zavarati - i vaš razmaženi ljepotan koji naslonjač smatra svojim osobnim posjedom spreman je i može to sve isto učniti. (D.R.-Glas Slavonije)
FCI je jazavčarima namijenio zasebnu IV grupu. U njoj su razvrstani po veličini i dlaci. Tako imamo jazavčare normalne veličine(do 9 kg),patuljaste(do 4kg) i kuničare(do 3,5kg). Prema dlaci su podijeljeni na kratkodlake, dugodlake i oštrodlake.Rasni standard jednak je za sve tri vrste jazavčara.
U ovom zanimljivom postu naći ćete sve pasje rekorde:
Najteži i najduži pas na svijetu o kome postoje pouzdani podaci je bio jedan primjerak starog engleskog mastifa koji se zvao Zorba. 1989 godine Zorba je imao 155 kilograma i bio dugačak 2.73 metra mjereno od vrha nosa do kraja repa.
- Najviši zabilježeni pas se zvao Šamgret Danzas. Bio je visok 106.6 cm [u grebenu] i težio je 108kg.
- Najmanji pas zabilježen u povijesti je bio sićušni Jorki iz Blackburna u Engleskoj. Sa dvije godine starosti ovaj nevjerojatno mali pas je bio visok samo 6.35 cm i dugačak 9.52 cm. Bio je težak samo 950 grama!
- Najstariji pas za koga se sa sigurnošću zna je bio jedan australski ovčarski pas po imenu Blui. Uspavan je sa 29 godina i 5 mjeseci!
- Najveći broj otkrivanja droge, točno 968 puta, dogodio se u 1988. godini. Tim u kome su bili labradori Roki i Barko su patrolirali na granici sa Meksikom, koja je poznata i kao "Kokainska dolina". Ova dva psa su bila toliko uspješna da su navodno meksički narko bosovi ucjenili njihove glave sa po 30 tisuća dolara. Labrador carinske službe Sjedinjenih Država po imenu "Snag" je 118 puta otkrio drogu, ukupne vrijednosti od 810 miliona dolara.
- Najveći broj pasa koje je jedan čovjek posjedovao je bio 5000. U pitanju su bili mastifi u vlasništvu Kublaj kana [1215-1294]
- Najveći broj štenadi u okotu imala su tri psa u povijesti: ženka američkog lisičara je 14. juna 1944 oštenila 23 šteneta . U veljači 1975 jedna bernadinka je oštenila također 23 šteneta od kojih je 14 preživjelo a isti broj štenaca je na svijet donijela i ženka velikog danca psa juna 1987.
- Najveća izložba pasa na svijetu održava se od 1891 godine u Birminghanu, u Engleskoj. Osnivač je bio trgovački putnik Charles Cruft i po njemu se ta izložba i danas zove Krafts [Crufts]. Sama izložba je smještena u Svjetskom izložbenom centru u Birminghamu a u siječnju 1991. je zabilježen rekordan broj od 22993 prijavljena psa.
Najmanji pas na svijetu od 30.5.2004. je dugodlaka civava Danka duga svega 18,8 centimetra, visoka 13 centimetara, teska 780 grama.
Pas s najvecim svjetskim repertoarom trikova je (naravno ) pudl. Preciznije to je mala (3,6 kg teska) aprikot toy pudla Chanda-Leah, rodjena 1.1.1994. Zivi u Ontariu u Canadi, a vlasnica joj je Sharon Robinson, umirovljena uciteljica. Malena je usla u Guinnessovu knjigu rekorda jer je naucila izvesti 469 trkova. Vlasnica kaze da pesica obozava uciti, a zna stvarno svasta.
Buddy je pas sa najduzim trepavicama i ima certifikat Guinnessove knjige rekorda za dokaz. Obitelj Carlson Buddy-a je pronasla u skloništu za napuštene zivotinje kada je bio star godinu dana.
Vec tada Buddy je imao vrlo duge trepavice no one su i dalje rasle. Buddy-evi vlasnici su uslikali Buddy-a, dobili potvrdu od veterinara, ispunili hrpu papira i poslali upravi Guinnessove knjige rekorda.
Obično je jezik kod boksera dug desetak centimetara, a kujica Brandy iz Detroita ima četiri puta dulji!
Kad je 1995. John Scheid iz Detroita kupovao žensko štene boksera, primijetio je da ima iznimno dug jezik. Međutim, prodavač ga je uvjerio da će štene s vremenom porasti i da će jezik onda izgledati manji.
To se nije dogodilo, i kujica Brandy danas ima rekordno dugačak jezik od 43 centimetra.
Pas s najdužim ušima je Mr. Jeffrey izmjerene su usi jos 3. studenog 2002. godine i tada su iznosile 29.2 cm, kaze Guinness.
Poznajemo ih kao dva različita svijeta , kao zaklete neprijatelje, ali kakav je zbilja odnos između tih dvaju životinja? Pokušajmo otkriti:
1. Ponekad su za sukob krive mačke a ponekad psi. Kada sladak štenac priđe maci u položaju za igru a ona ga ogrebe po njušci psić se naljuti i dolazi do okršaja kojeg treba odmah prekinuti. A kada maca mirno šeta ulicom a agresivni pas poleti da je napadne pas je krivac i treba ga kazniti. Zato se preporuča nabaviti mačića i štenca u isto vrijeme i pustiti ih da odrastaju zajedno.
2. Nikad nećete vidjeti mačku koja iz čistog mira napadne velikog psa koji se odmah pokušava sakriti.
Psi uvjek napadaju prvi a mačke se skrivaju. To je pseći predatorski nagon još iz davne prošlosti kada su u šumama lovili pljen, dok danjašnji "moderni", nesocijalizirani psi pokušavaju zadovoljiti nagon gananjem ne samo mačaka nego svakog potencijalnog obroka bila to vjeverica ili pak ptica
3. U odnosu ovih dvaju životinja gotovo najvažniju ulogu igra VELIČINA. Što je manji pas mačka će se manje bojati i s vremenom prihvatiti mačjeg stanara. Ali moram spomenuti dominantne mačke i malene plahe psiće koji se boje mačke. To je smiješna situacija ali jednako je loša kao ona obrnuta. Mačke se mogu sprijateljiti s velikim psom jedino ako su ga poznavale i kao štenca i ako pas nije agresivan.
4. Ako imate psa i mačku i više pažnje posvećuje jednom ljubimcu rađa se LJUBOMORA koja se izražava pocjepanim zastorima i pokućstvom ili uništavanjem i žvakanjem cipela. Obojica ljubimaca trrebaju jednaku pažnju vlasnika i ako želite da se vaši ljubimci međusobno poštuju, bolje pazite. Ali ne posvećujte im previše pažnje jer onda pak postaju destruktivni kad vas nema kod kuće.
Mi se ipak.....
Jako volimo...
Ime: Ana Aničić
Godine: 12,5
Mjesto: Srinjine (kod Splita)
Ljubimci: 2 psa, 2 mačke,5mačića
Naj hrana: Čokolada i sok od brusnice
Visina: 155 cm
Težina: 42 kg
Udruge u koje sam uključena: Prijatelji životinja
Sad znate nešto o meni a inače da znate još sam ovlako- vegetarijanka
(od mesa jedem samo piletinu i ribu). Obožavam životinje, pogotovo pse i mrzim ljude koji ih ne podnose. Bavim se plesom, učim 2 strana jezika, informatiku.
xxx
Maltezeri (malteški psići), pasmina pasa, imaju meku, dugu, bijelu i svilenkastu dlaku, crnu njuškicu i duboke smeđe oči, koje se kriju ispod šiški. Iako izgleda ljupko kao plišana igračkica, on je mnogo više od kućnog ljubimca koji se drži na krilu i obasipa maženjem. Maltezer je vrlo hrabar, odan je zaštitnik svoga gospodara i s njegovom se djecom najradije igra.
Ovaj majušni pas nije teži od tri kilograma, a ako se ugoji i ulijeni, za to je isključivo kriv njegov vlasnik, koji ga previše hrani ili mu čak daje slatkiše.
Održavanje
Najveći posao, međutim, zadaje češljanje njegove dugačke dlake. Ako se to ne radi redovito,dlaka može postati čupava i zapetljana,što će i vlasniku i njemu zadati velike muke. Inače,maltezeri se mogu držati u stanu i neće stvarati probleme ako se redovito izvode van da se dobro istrče i obave nuždu.
Duljina života
Maltezeri žive oko 14 godina.
Povijest pasmine
Maltezer se smatra jednom od najljepših pasmina u FCI grupi IX odnosno grupi pasa za pratnju, a također je poznat kao jedna od najstarijih pasmina na svijetu. Charles Darwin ga smješta u razdoblje 6000 godina p.K. Prva slika maltezera potječe iz Egipta, točnije grada Fayum, a povjesničari je smještaju u razdobje između 600 i 300 godina p.K.
Postoje razne kinološke špekulacije o tome od kojih pasmina je nastao pa postoje dvije teorije o njegovom nastanku : Jedna je da je nastao od psa sličnom špicu koji se u to vrijeme koristio kao lovna pasmina u šumskim područjima južne Europe. Navodno je pasmina tada putem nomadskih plemena prenesena do Mediterana, a kasnije i na Daleki Istok.
Kupovina
Najbolji način za kupovinu maltezera je preporuka zadovoljnog prijatelja koje već posjeduje maltezera. Također pitajte veterinare. Možda poznaju kojeg uzgajivača, te znaju kakve štence imaju
Živahan i veseo, elegantnih ušiju i kraljevskog stava, papijon (Papillon) je otporan mali pas koji bi obasjao i najsvjetliji dan. Odgajan da bude druželjubiv, ovaj patuljasti pas ispunjava svoju ulogu do perfekcije, jer žudi za društvom ljudi i oduševljeno ugađa vlasniku. Nastao od kontinentalnog toy španijela, Papillon je dobio ime od francuske reči 3leptir3, zbog sugestivnog izgleda glave koje podsjeća na to divno stvorenje.
Porjeklo
Papijon je jedna od najstarijih pasmina, o kojoj su prvi zapisi zabilježeni u Evropi prije gotovo 700 godina. U srodstvu sa nekoliko patuljastih španijela, teško je reći kada je postao odvojena rasa. Jedan je od nekoliko pasmina koje su razvijene u kraljevskoj Europi, kao psa za dame sa dvora. Na slikama europsih umjetnika, unazad sve do 14og veka, uz kraljevske ličnosti nalaze se i papijoni. Te slike pretstavljaju svijedočanstvo o razvoju rase, koja je bila široko rasprostranjena u Italiji za vrjeme renesanse, da bi je kasnije usavršili francuski odgajivači. Danas je priznata kao francusko-belgijska pasmina, pod nazivom Patuljasti kontinentalni španijel uspravnih ušiju – papijon (IX FCI grupa, 9 sekcija).
Prema Karolin i Davidu Rou u knjizi 3The Complete Papillon3, kralj Henri se pojavio u većer sa otvorenom košarom punom papijona. Jedan od tih sićušnih pasa ga je upozorio na izdaju kaludjera Žaka Klemona, ali kralj nije slušao. Kako pas nije prestajao lajati, kralj ga je zatvorio u drugu sobu. Monah je probio kralja. Zahvaljujući buci koju je podigao psić, monah je uhvaćen, ali je kralj ipak umro.
Papijon kao kućni ljubimac
Temperament
"Niko im nije rekao da su mali, čak i da to znaju, ne bi ih bilo briga" (Kerol Moris -odgajivač)
Psi-leptiri su prijateljski nastrojeni, inteligentni, otporniji nego što izgledaju i obožavaju da budu na otvorenom (mada neće previše patiti ni ako moraju više dana da provedu u stanu). Nježni su, privrženi, živahani i šarmantani. Iako su najčešće razigrani ("pas koji se cijeli život igra") i zabavni, mogu biti mirni, strpljivi i ponositi. Vole ugodnost stana, ali su otporni je na svaku klimu i svemu se dobro prilagođuju.
Sa mačkama se odlično slažu, pogotovo ako su naviknuti na njih odmalena, dok sa psima znaju biti agresivni.
Poneki primjerci su posesivni prema vlasnicima i ne vole strance. Neke linije naginju nervozi i stidljivosti.
Ovi veliki psi u malom pakovanju smatraju da je njihov posao da čuvaju imovinu, i ako porodica živi u stanu, pas bi mogao uporno lajati na bukvalno svaki zvuk. To, kao i tendencija da se teško nauče osnovnim stvarima, najveće su mane rase.
U principu ih je lako odgojiti, i spadaju među najposlušnije patuljaste pse. Mogu se naučiti trikovima, učestvovati u agilitiju, takmičenjima poslušnosti, i služiti kao watch-dogs.
Zdravstveni problemi
Papijoni su dugovječni, žive i do 16 godina. Najčešći zdravstveni problemi su sa koljenima zadnjih nogu (patellar luxiation), što ponekad može biti ispravljeno samo operacijom. Javlja se također otvor,na glavi,, slično kao kod beba, što je moguće da se samo od sebe ispravi; u protivnom bi takvi psi trebalo da budu pažljivije čuvani. Javljaju se i problemi sa očima, kao i preosetljivost na anesteziju. Takvi psi bi trebali da budu isključeni iz uzgoja. Pojedinim primjercima je potrebno često čišćenje zuba.
Papijon: da ili ne?
Papijoni nisu pogodni za obitelji sa malom djecom, te mnogi uzgajivači odbijaju da prodaju štenad obiteljima sa djecom ispod 6 godina. Iako su odrasli psi otporni, štenad su vrlo osetljiva, i mogu biti ozbiljno povrjeđena grubom igrom i nepažljivošću djece. Odlični su za obitelji sa starijom decom i starije ljude. Takođe su sjajni terapeutski psi, jer ni u čemu ne uživaju tako kao u iskazivanju ljubavi vlasnicima. Za razliku od mnogih rasa, papijone ljubomorno štiti odgajivački klub. Oni koji traže štene često se stavljaju na liste čekanja; legla su mala, obično 2 ili 3 šteneta, i uzgajivači umeju biti veoma probirljivi pri izboru vlasnika za svoje blago. Često zadržavaju štenad sve do 14 ili 16 nedelja.
Papijoni su odličan izbor za nekog ko je zainteresiran za takmičenja pasa u poslušnosti. Ipak, pre svega su vjerni prijatelji, jer to je poziv za koji su odgajani.
Riječ vegetarijanstvo proizlazi iz latinske riječi vegetus, što znači zdrav, svjež i pun života ili homo vegetus, što znači - tjelesno i mentalno zdrava osoba. Izvorno značenje riječi ukazuje na uravnotežen filozofski smisao za život, a ne samo prehranu koja se sastoji od voća i povrća.
Vege hrana nije samo užitak za vaše nepce; ona je također izvrsna i za vaše zdravlje. Sada i vodeći znanstvenici dokazuju kako je ono što jedemo u izravnoj vezi s kvalitetom naših života. Dok hrana životinjskoga podrijetla povećava rizik od raka, srčanih bolesti, debljine i drugih vodećih smrtonosnih bolesti, vegetarijanska prehrana nas čini zdravijima.
Ispravnim izborom hrane možete trajno izgubiti na težini, spriječiti srčani udar i čak obrnuti tijek postojeće srčane bolesti. Istraživanja su pokazala da vegetarijanci imaju jači imunitet i manju razinu kolesterola od ljudi koji jedu meso te da je daleko manje
UPOZNAJTE MESO NA VAŠEM TANJURU:
Vegetarijanci i vegani žive u prosjeku šest do deset godina duže od mesojeda.
Izbacivanjem hrane životinjskoga porijekla iz prehrane smanjuje se rizik za susret s nekima od naših najvećih ubojica. Prema riječima liječnika T. Colina Campbella, stručnjaka za ishranu na sveučilištu Cornell i voditelja najvećeg epidemiološkog istraživanja u povijesti, “Velika većina svih oblika raka, srčano-krvožilnih bolesti i drugih oblika degenerativnih bolesti može se spriječiti jednostavnim usvajanjem prehrane bazirane na bilju”. Srčana bolest, rak, srčani ili moždani udar, šećerna bolest, osteoporoza, pretilost i druge bolesti, sve su odreda povezane s konzumiranjem mesa i mliječnih proizvoda.Konzumiranje mesa i mliječnih proizvoda je također povezano s dijabetesom, artritisom, osteoporozom, začepljenjem arterija, debljinom, astmom i impotencijom. Medicinski troškovi povezani s mesnom prehranom samo u SAD-u se procijenjuju na više od 100 milijuna dolara godišnje.
Nikada nije kasno promijeniti svoje navike na bolje. Promjena vlastite prehrane nije ni približno toliko nezgodna kao paraliza nakon kapi, kemoterapija i tretmani zračenjem kod raka ili podvrgavanje operaciji ugradnje bypass-a! Postati vegetarijanac je najbolja stvar koju možete učiniti za svoje zdravlje.
Što ne valja s mlijekom i jajima?
Nijedna vrsta ne pije mlijeko nakon djetinjstva i nijedna vrsta prirodno ne bi pila mlijeko neke druge vrste. Kravlje mlijeko je predviđeno za kravlje mladunce, koji imaju četiri želuca i brzo dobivaju na težini, a ponekad teže i više od 400 kg prije svojeg drugog rođendana.
Kod ljudi, mlijeko je povezano sa srčanom bolešću, nekim oblicima raka, šećernom bolešću, a također i s osteoporozom, bolešću za koju mliječna industrija tvrdi da je sprječava! Visok sadržaj životinjskih bjelančevina u mlijeku zapravo uzrokuje ispiranje kalcija iz organizma. Analize sa Sveučilišta medicine Harvard dokazuju da mlijeko ne štiti od osteoporoze. Zapravo, nutricionisti s Harvarda tvrde da zemlje s niskom konzumacijom kalcija (svega 300 mg dnevno) imaju manju sklonost lomovima kuka (što je indikator osteoporoze) nego zemlje u kojima je konzumacija kalcija veća.
Mlijeko je, osim toga, prepuno masti i kolesterola te sadrži sve veći broj pesticida i antibiotika koji se daju kravama. Sav kalcij koji trebate možete dobiti iz biljnog svijeta – dobri izvori kalcija su: tofu (sojin sir), brokule i drugo zeleno povrće (špinat, peršin, kelj), smokve, grah, soja, sjemenke poput sezama, žito i narančin sok obogaćen kalcijem.
Samo jedno jaje za doručak svakoga jutra može drastično podići razinu vašeg kolesterola! Konzumacija dodatnih količina kolesterola putem životinjskih proizvoda, jedinog drugog izvora kolesterola, podvrgava ljudsko tijelo potencijalnom preoptećenju, što pak može rezultirati začepljenim arterijama i srčanim oboljenjima.
Jaja su glavni nositelji salmonele od koje samo u SAD-u godišnje obolijeva više od stotinu milijuna ljudi s postotkom smrtnosti od 500 ljudi godišnje.
Pitajte stručnjake:
“Zar riba nije zdrava hrana?”
Svatko tko ribu jede iz “zdravstvenih” razloga morao bi ponovno razmisliti o slijedećem: meso ribe može nataložiti 9 milijuna puta više toksina nego što je ima u vodi u kojoj ribe žive, a meso nekih morskih životinja, poput škampa i školjki, sadrži više kolesterola od govedine. Ribe u uzgajalištima također dobivaju antibiotike, koji prelaze na ljude slabeći im imunitet. Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, svake godine samo u SAD-u 325,000 ljudi oboli zbog jedenja zagađene ribe i drugih morskih životinja, od kojih neki i umru.
Dr.Neal Barnard
Tvrtke koje (ne) testiraju na životinjama:
Kupnjom cruelty-free, odnosno etičkih proizvoda možete pomoći u spašavanju kunića, miševa, zamoraca, štakora i drugih životinja. Stotine tisuća životinja truju, osljepljuju i ubijaju svake godine kako bi na njima ispitivali šampone, sredstva za čišćenje, kozmetiku, sprejeve za kosu i druga sredstva osobne higijene te ona koja se koriste u kućanstvima. Ovi testovi nisu obvezni zakonom i često daju netočne rezultate koji navode na pogrešne zaključke - čak i ako je proizvod oslijepio životinju, može vam se ponuditi da ga kupite. Iako je više od 500 tvrtki zabranilo pokuse na životinjama, neke od korporacija i dalje silom ubrizgavaju tvari u želudac životinja i kapaju kemikalije u oči
Vjerojatno da će umrijeti od srčane bolesti ili raka.
Ovi sjeverni psi bili su temelj za nekoliko pasmina koje su se kasnije razvile u Europi. Neki su zadržali pa stirski karakter, a drugi su se prilagodili za vuču saonica. Drevno nomadsko pleme centralnog dijela sjevernog Sibira - Samojedi ili Neneci oduvijek su se oslanjali na svoje pse. Ovaj pas nikada nije postao lovac, ali se zato ubrzo prilagodio za vuču, postao čuvar i vjerni suputnik.* Samojed nije tipičan pas čuvar, on jednostavno veselo najavi dolazak svakog gosta. Samojedi su bili jedinstveni među eskimskim plemenima po osobnom i radnom kontaktu sa psima. Često su članovi obitelji uzimali pse da s njima spavaju u velikim šatorima od sobove kože (Chooms) pod pokrivačima od topla sobova krzna jer su ih psi dodatno utopljivali. Djeci su dopuštali da se igraju sa štencima, a ako su kuje iz nekog razloga bile nesposobne ili nepodobne za dojenje, žene su osobno hranile i podizale mladunčad. Ta činjenica najbolje pokazuje koliko je pleme Samojeda cijenilo i ustrajno socijaliziralo svoje pse.Samojed je pas vučjeg tipa. Dojmljivom i raskošnom nastupu značajno pridonosi to što je samojed snažan, aktivan, graciozan pas s nevjerojatnom izdržljivošću. On je srednje velik pas s bogatim krznenim ogrtačem i karakterističnom grivom. Prvo što se uočava na glavi samojeda jesu njegove tamnosmeđe, tople i vesele oči, crni nos i uši koje su uspravne, trokutaste, zaobljene na vrhovima, relativno male i potpuno prekrivene dlakom. Tipičan rep je bogato odlakan, nošen savijeno prema naprijed preko leđa ili uz bok. Visine su 50-60 cm i težine 23-30 kg. Crna boja krzna selekcijom je eliminirana, a čista, blistavo bijela danas je gotovo univerzalna. Dopuštene su još i bijela s kremastom i potpuno kremastom bojom, koja se na izložbama baš i ne preferira, ali je važna kod uzgoja zbog pravilne pigmentacije. Vanjska dlaka je gruba i ravna, ne smije biti čupava, svilena ili valovita, a duža je nego u drugih arktičkih pasmina. Unutarnja dlaka tzv. poddlaka je gusta i mekana. Takva struktura dlake daje tom psu maksimalnu zaštitu od vanjskih utjecaja, a zahtijeva minimum brige. Iako bijelo, njegovo krzno uvijek izgleda vrlo čisto, a blato se nakon sušenja jednostavno iščetka. Besprijekorno krzno ima blistav srebrnasti sjaj. Vrlo gusta dvostruka dlaka traži redovito češljanje, posebno u proljeće i ljeti. Mrtva dlaka iz poddlake, ako se ne odstranjuje, može se zamrsiti i izazvati probleme s kožom. Iščešljana dlaka može se sakupljati i kasnije korisno upotrijebiti tako da se isprede u finu vunu.Iz davne prošlosti potječe čak i legenda o toj pasmini. Postoji legenda da su Samojedi, pleme koje je nekada naseljavalo centralnu Aziju, živjeli sa svojim psima još i prije nego što su napustili svoju postojbinu. Legenda govori o pustinjskim ljudima koji su prije više od 35000 godina, bježeći od neprijatelja prema sjeveru kroz Mongoliju, došli do ledem okovanog Arktika. Legenda dalje priča o psima krem boje, čije je krzno izblijedjelo na arktičkom suncu kada su jednom zauvijek napustili pustinju, poprimivši srebrni odsjaj teritorija okovanog ledem koji su naselili. Oni nisu agresivni psi, a to možemo uvelike zahvaliti istoimenom plemenu koje je, zbog zajedničkog suživota, bilo koji oblik agresivnosti prema ljudima ili drugim psima kažnjavalo smrću. Višestoljetnim bliskim i neprekidnim kontaktom čovjeka i psa razvila se pasmina koja je radila ukorak s njim, odmarala se u toplini njegova doma, žestoko se borila uz njega u životnim bitkama, radeći marljivo i ustrajno imala je samo jednu želju - da ugodi čovjeku. Ali samojed nikad nije postao ponizan pas. On je veliki veseljak, koji je zadržao mnoge nonšalantne osobine svojih primitivnih predaka. Danas su prihvaćeni kao prekrasni i izrazito ljupki psi za društvo. Sa zadovoljstvom prihvaćaju svaki zadatak ili igru s bezbrižnim izrazom lica i uz tipičnu radosnu opuštenost. Smiješak samojeda je zaštitni znak pasmine i njegove vesele osobnosti.
Danas je Bigl jedna od popularnijih pasmina, te su postali vrlo omiljeni obiteljski psi. Nažalost, bigli su vrlo često korišteni u svrhu medicinskog i laboratorijskog istraživanja.
Bigl je veseo, simpatičan pas, vrlo prijateljski raspoložen prema ljudima tako da nije idealan čuvar. Tvrdoglavog je karaktera pa mu je potreban dosljedan odgoj. Jako voli djecu te rado laje.
Bigl je mali pas, kompaktne i čvrste građe. Lubanja je relativno dugačka sa izraženim stopom. Uši su niže nasađene, dugačke te zaobljene pri vrhu. Njuška je četvrtaste građe. Oči su velike, tamne boje. Ramena su mišićava, a prsni koš je dubok i širok. Leđa su kratka i snažna. Prednje noge su ravne i snažnog kostura. Šape su kompaktne i okrugle. Stražnje noge su miŠićave i daju dojam snage.
Rep je visoko nasađen, nošen uspravno no ne savinut preko leđa. Rep je relativno kratak u odnosu na veličinu psa. Dlaka je kratka, gusta i priljubljena. Boja dlake je u većini slučajeva trobojna.
Ova pasmina se minimalno linja, a kratka dlaka ne zahtjeva veliku pažnju, četkanje je dovoljno. Ovaj mali lovački pas iziskuje puno aktivnog kretanja.
Bigl je pas za ljude koji žele malog, ali aktivnog ljubimca. Bigli vole lajati pa je to karakteristika koju bi vlasnici trebali prihvatiti. Uz dobro školovanje i dovoljno kretanja bigl će postati idealan obiteljski pas.
Beagle doživi 12 do 15 godina
Tibetski terijer se održao kroz stoljeća, preživjevši tibetsku nepovoljnu klimu i težak teren. Pasmina je razvila dvostruku dlaku, kompaktnu veličinu, jedinstvena stopala i veliku okretnost. To je pas srednje veličine, pola lubanje čini glava, a pola njuška, mjereno od vrha nosa i od kuta oka do vrha glave. Gledano sprijeda, oči su mu u sredini glave, kao što su i ljudske. Dlaka mu je vrlo gusta, snažne je građe, s kitnjastim repom uvijenim prema gore tako da mu pada preko leđa. Kada se gleda sa strane, dobrih je proporcija, kompaktan i ravnog držanja. Oči moraju biti tamne i široko razmaknute, rubovi očiju moraju biti tamni. Vrat je proporcionalan u odnosu na glavu i tijelo. Prsa i noge moraju biti jako obrasle dlakom. Ramena moraju biti u blagom nagibu, mišićava i zabačena unazad. Noge su ravne i jake kada se gledaju sprijeda. Upravo stopala čine tibetskog terijera jedinstvenim - ona su velika, plosnata i okrugla tako da izgledaju poput čižmica za snijeg. Stražnje noge su gusto obrasle dlakom i malo dulje od prednjih. Zglobovi su postavljeni nisko i nisu usmjereni ni prema unutra ni prema van.
Tibetski terijer ima dug i lagan korak s dobrim dosegom sprijeda i pokretljivošću otraga što mu omogućava potpuno istezanje. Dok hoda, stražnje noge ne smiju ići niti unutra niti prema van, a prednje noge se moraju kretati u istoj ravnini, isto tako i dok trči. To je vrlo brz pas koji se bez problema može svrstati u skupinu najbržih pasmina.
Dlaka je dvostruka, ispod je mekana i vunasta, a izvana je ili valovita ili ravna, nikada kovrčava. Dlaka ne smije visiti do poda, ispod prsa se mora vidjeti dio praznog prostora. Boja dlake je također jedinstvena u svijetu pasa - prisutne su sve boje i njihove kombinacije s tim da se nijednoj boji ili kombinaciji ne daje prednost.
Težina tibetskog terijera se kreće od 8 - 14 kg, dok je idealna visina između 35,6 - 40,6 cm, no tolerira se do 43 cm za mužjake, ženke su nešto niže. Visina manja od 33 cm i veća od 43 cm se smatra greškom. Genetski se radi o prilično zdravim i otpornim psima, te je možda interesantno spomenuti da spadaju među najdugovječnije pasmine. Dobri su penjači, te postoje fotografije tibetskih terijera koji sjede na ogradama ili drveću što je zacijelo posljedica njihovog prirodnog naslijeđa. Izrazito su osjetljivi na buhe budući da na nadmorskim visinama na kojima su živjeli u Tibetu, buhe ne mogu živjeti i stoga nisu razvili otpornost na njih.
Zlatni retriver pripada u VIII FCI grupu .
Atraktivnog je izgleda , srednje velik pas poluduge dlake čija boja varira
od svijetle boje vrhnja do boje starog zlata .
Nekad je pasmina bila izuzetno cjenjena u lovačkim krugovima, na našim
prostorima međutim nikad nije postala popularna među lovcima. Vjerovatno je
razlog dužina dlake u koju se rado petljaju čičci i grančice a teško se
otkriju krpelji. Bez obzira na to što se vrlo rijetko kod nas koristi
isključivo za lov , pasmina da bi dobila uzgojnu dozvolu mora položiti IPO
( ispit prirođenih osobina ) , na kojem se od psa zahtjeva mirnoća na pucanj
, vodljivost, donošenje pernate divljači sa suhog i iz vode. Pasmina je
sklona oboljenju kukova, za uzgojnu dozvolu se traži snimka kukova, tako
da je vrlo rizično kuiti psa u neprovjerenim uzgajačnicama ili od roditelja
koji nemaju snimljene kukove . Isto vrijedi i za navedeni IPO, ako ga
roditelji šteneta nisu položili znači da im narav nije ispitana, tako da ne
čudi da danas možemo vidjeti plašljive ili agresivne zlatne retrivere , k
tomu još bolesne!
Ipak je zlatni retriver zadržao svoje odlike bez kojih danas ta pasmina ne
bi bila ista i narav zbog koje ju volimo. To su temperamentni psi koji
obožavaju vodu i sve vezano uz nju, neumorno će plivati dok god im vlasnik
baca kakvu granu ili lopticu takve igre zlatni retriver voli i na suhom ,
donošenja bačenog predmeta nikad dosta !
Može se reći da je to jedna od najpopularnijih pasmina na koju se
odlučuju obitelji.
Pasmina je izuzetno inteligentna, brzo shvačaju i lako uče, najveće
veselje im je boraviti uz obitelj, ne vezuju se uz samo jednog čovjeka i
vrlo su prilagodljivi, svakog novog člana obitelji kao i goste prihvačaju s
radošću i kao potencijalne prijatelje za igru i maženje.
Zato se ne treba odlučivati uzimati pasminu ako će pas često boraviviti sam, postaje depresivan i pati ako nije uključen u obiteljska događanja.
Najljepše je kad se na pasminu odluče obitelji i pojedinci koji često
izletuju u prirod , idu na kuapanje, trčanje, žive sportski i u
mogučnosti su svog psa svuda voditi sa sobom.
Zlatni retriver s veseljem prihvača i druge pse, nisu ljubomorni niti
agresivni prema drugim četveronošcima.
Onaj tko želi čuvara nije na dobrom putu! Ovo je pas koji će se obradovati
i provalniku ! Nisu pasmina koja pretjerano laje, ipak s veseljem
najavljuju svakog gosta, također su halapljivi i za komadić mesa su u
stanju sve izvesti i onoga tko im ga daje prihvatiti kao najboljeg
prijatelja. Skloni su debljanju,tu vlasnici moraju biti dosljedni jer
zlatni retriver ne zna kad mu je hrane dosta!
Održavanje dlake je jednostavno, redovito češljanje i ne pretjerano često
kupanje šamponom, svakih četiri mjeseca dovoljno je skratiti dlaku u
salonima za pse. Imaju dva obilnija linjanja godišnje a inače dlaka ne
otpada pretjerano.
Zbog stabilne naravi i izrazite poslušnosti i lakog učenja, sve češće
pasminu koriste u svrhu pasa vodiča slijepih osoba, Koriste se kao psi spasioci i kao terapijske psi u rehabilitacionim centrima.
Nažalost nisu još sve pasmine usvojene i uvrštene u FCI ljestvice pasa. Mnogi od tih pasa imaju impresivne vještine a većina ne zna za njih jer se posvećuju priznatim psima. Danas ću vas upoznati s nekim prekrasnim psima koji željno čekaju da budu primljeni u veliku obitelj priznatih pasa.
New Zealand huntaway-Ovčarski pas Novog Zelanda
New Guinea singing dog-Pas koji pjeva iz Nove Gvineje
Lurcher-Engleski pas za krivolov
American staghound-Američki jelenji hrt
To su samo neki od tih pasa.
A ja vas sve molim da nađete podatke o njima i ostavite ih u komentarima.
Za nagradu predstavit ću vaš blog na svome i posvetiti mu jedan cijeli veliki post i odmah idete u najbolje blogove o psima
Napokon se netko aktivirao i poslao mnogo vrsta nepriznatih pasmina (puno hvala Anna).
Affenpinscher + Poodle = Affenpoo
Afghan Hound + Rottweiler = Rottaf
Alaskan Malamute + Siberian Husky = Alusky
Alaskan Malamute + Timber Wolf = Wolamute
American Bull Dog + Boxer = Bulloxer
American Bulldog + Bull Terrier = BD Terrier
American Bull Dog + Bulldog = Olde Bulldog
American Bulldog + Pekingese = Bullnese
American Eskimo + Cocker Spaniel = Cock-A-Mo
American Eskimo + Lhasa Apso = Kimola
American Eskimo + Pomeranian = Pomimo
American Eskimo + Poodle = Pookimo
American Eskimo + Shetland Sheepdog = Eskland
American Eskimo + Shih Tzu = Shih-Mo
American Ori-Pei + Pug = Pug-A-Pei
American Rat Terrier + Pug = Puggat
American Rat Terrier + Miniature Pinscher = American Rat Pinscher
Australian Terrier + Jack Russell Terrier = Rustralian Terrier
Basset + Boston Terrier = Basston
Basset + Dachshund = Basschshund
Basset + Pug = Bassugg
Basset + Shar Pei = Ba-Shar
Beagle + Bearded Collie = Beacol
Beagle + Bichon Frise = Glechon
Beagle + Boston Terrier = Boglen Terrier
Beagle + Brussels Griffon = Bea Griffon
Beagle + Jack Russell Terrier = Jack-A-Bee
Beagle + Boxer = Bogle
Beagle + Cocker Spaniel = Bocker
Beagle + Dachshund = Doxle
Beagle + Golden Retriever = Beago
Beagle + Labrador Retriever = Labbe
Beagle + MinPin = Meagle
Beagle + Pekingese = Peagle
Beagle + Poodle = Poogle
Beagle + Pug = Puggle
Bearded Collie + Dalmatian = Bodacion
Bernese Mountain Dog + Border Collie = Bordernese
Bichon Frise + Cairn Terrier = Kashon
Bichon Frise + Chihuahua = Chi-Chon
Bichon Frise + Chinese Crested = Chinese Frise
Bichon Frise + Cocker Spaniel = Cock-A-Chon
Bichon Frise + Coton de Tulear = Biton
Bichon Frise + Havanese = Havachon
Bichon Frise + Japanese Chin = Ja-Chon
Bichon Frise + Lhasa Apso = La-Chon
Bichon Frise + Maltese = Maltichon
Bichon Frise + Miniature Schnauzer = Chonzer
Bichon Frise + Pekingese = Peke-A-Chon
Bichon Frise + Pomeranian = Bichon-A-Ranian
Bichon Frise + Poodle = Poochon
Bichon Frise + Silky Terrier = Silkchon
Bichon Frise + Shih Tzu = Zuchon
Bichon Frise + Toy Fox Terrier = Fo-Chon
Bichon Frise + Westie = Wee-Chon
Bichon Frise + Yorkshire Terrier = Yo-Chon
Boston Terrier + French Bulldog = Faux Frenchbo Bulldog
Boston Terrier + MinPin = Bospin
Boston Terrier + Miniature Schnauzer = Miniboz
Boston Terrier + Pekingese = Bostinese
Boston Terrier + Pug = Buggs
Boston Terrier + Shih Tzu = BoShih
Boxer + Bulldog = Bullboxer
Brussels Griffon + English Toy Spaniel = English Toy Griffon
Brussels Griffon + Lhasa Apso = Lhaffon
Brussels Griffon + Poodle = Broodle Griffon
Brussels Griffon + Rat Terrier = Rattle Griffon
Brussels Griffon + Shih Tzu = Shiffon
Bulldog + Dalmatian = Bullmatian
Bulldog + Olde Bulldog = Victorian Bulldogge
Bulldog + Pug = Miniature Bulldog
Bulldog + Treeing Walker = English Bull-Walker
Cairn Terrier + Poodle = Poocan
Cairn Terrier + Shih Tzu = Care-Tzu
Cairn Terrier + Westie = Cairland Terrier
Cairn Terrier + Yorkshire Terrier = Corkie
Cavachon + Shih Tzu = Cavazoo
Cavalier King Charles + Cocker Spaniel = Cockalier
Cavalier King Charles + Lhasa Apso = Lhasalier
Cavalier King Charles + Poodle = Cavapoo
Cavalier King Charles + Maltese = Cav-A-Malt
Cavalier King Charles + Shih Tzu = Cava-Tzu
Chihuahua + Dachshund = Chiweenie
Chihuahua + Jack Russell Terrier = Jack Chi
Chihuahua + Maltese = Malchi
Chihuahua + MinPin = Chipin
Chihuahua + Papillon = Chion
Chihuahua + Pekingese = Cheeks
Chihuahua + Pomeranian = Chiranian
Chihuahua + Poodle = Wapoo
Chihuahua + Pug = Chug
Chihuahua + Rat Terrier = Rat-Cha
Chihuahua + Shih Tzu = ShiChi
Chihuahua + Toy Fox Terrier = Taco Terrier
Chihuahua + Yorkshire Terrier = Chorkie
Chinese Crested + Havanese = Crested Havanese
Chinese Crested + Pomeranian = Chinaranian
Chinese Crested + Pug = Pugese
Chinese Shar Pei + Basset Hound = Basshar Pei
Chinese Shar Pei + Pug = Ori-Pei
Cocker Spaniel + Coton de Tulear = Cocker-Ton
Cocker Spaniel + English Cocker Spaniel = Colonial Cocker Spaniel
Cocker Spaniel + English Toy Spaniel = English Toy Cocker Spaniel
Cocker Spaniel + Golden Retriever = Cogol
Cocker Spaniel + Miniature Australian Shepherd = Cotralian
Cocker Spaniel + MinPin = Cockapin
Cocker Spaniel + Pekingese = Cockinese
Cocker Spaniel + Pomeranian = Cockeranian
Cocker Spaniel + Poodle = Cock-A-Poo
Cocker Spaniel + Shiba Inu = Shocker
Cocker Spaniel + Toy Fox Terrier = Foxker
Cocker Spaniel + Yorkie = Corkie
Collie + Poodle = Cadoodle
Coton De Tulear + Poodle = Poo-Ton
Coton De Tulear + Shih Tzu = Coton Tzu
Dachshund + Miniature Schnauzer = Miniature Schnoxie
Dachshund + Papillon = Papshund
Dachshund + Pomeranian = Dameranian
Dachshund + Poodle = Doodle
Dachshund + Scottish Terrier = Doxie Scot
Dachshund + Shih Tzu = Schweenie
Dalmatian + Golden Retriever = Goldmation
Doberman Pinscher + Poodle = Doodleman Pinscher
Dogue de Bordeau + Neapolatin Mastiff = Ultimate Mastiff
English Toy Spaniel + Poodle = Eng-A-Poo
English Springer Spaniel + Lab = Labradinger
French Bulldog + Pug = Frenchie Pug
German Shepherd Dog + Poodle = Shepadoodle
Golden Retriever + Labrador Retriever = Golden Labrador
Golden Retriever + Poodle = Goldendoodle
Golden Retriever + Siberian Husky = Goberian
Golden Retriever + Weimaraner = Goldmaraner
Havanese + Poodle = Poovanese
Havanese + Shih Tzu = Havashu
Italian Greyhound + Poodle = Pootalian
Jack Russell Terrier + MinPin = Minnie Jack
Jack Russell Terrier + Poodle = Jack-A-Poo
Jack Russell Terrier + Rat Terrier = Jack-Rat Terrier
Japanese Chin + Maltese = Jatese
Japanese Chin + Papillon = Japillon
Japanese Chin + Pekinese = Japeke
Japanese Chin + Pomeranian = Chineranian
Japanese Chin + Poodle = Poochin
Japanese Chin + Shih Tzu = Jatzu
Japanese Chin + Toy Fox Terrier = Jafox
Japanese Chin + Westie = Jaland
Japanese Chin + Yorkshire Terrier = Jarkie
Labrador Retriever + Poodle = Labradoodle
Labrador Retriever + Vizsla = Labralas
Labrador Retriever + Weimaraner = Labmaraner
Lhasa Apso + Maltese = Lhatese
Lhasa Apso + Pekingese = Lhasanese
Lhasa Apso + Poodle = Lhasa-Poo
Lhasa Apso + Shih Tzu = Shih Apso
Lhasa Apso + Yorkshire Terreir = Yorkie-Apso
Maltese + Miniature Schnauzer = Mauzer
Maltese + Papillon = Malton
Maltese + Pekingese = Peke-A-Tese
Maltese + Pomeranian = Pomanees
Maltese + Poodle = Malt-A-Poo
Maltese + Shih Tzu = Mal-Shi
Maltese + Westie = Highland Maltie
Maltese + Yorkshire Terrier = Malkie
Miniature Pinscher + Pekingese = Peke-A-Pin
Miniature Pinscher + Pomeranian = Pineranian
Miniature Pinscher + Pug = Muggin
Miniature Pinscher + Rat Terrier = Rat-A-Pin
Miniature Pinscher + Wire Fox Terrier = Wire Fox Pinscher
Miniature Schnauzer + Maltese = Malzer
Miniature Schnauzer + Poodle = Schnoodle
Miniature Schnauzer + Shiba Inu = Schnu
Miniature Schnauzer + Silky Terrier = Silkzer
Miniature Schnauzer + Welsh Terrier = Wowauzer
Miniature Schnauzer + Westie = Wauzer
Miniature Schnauzer + Yorkie = Snorkie
Ori-Pei + Pug = Pug-A-Pei
Papillon + Pekingese = Peke-A-Pap
Papillon + Pomeranian = Paperanian
Papillon + Poodle = Papi-Poo
Pekingese + Pomeranian = Pominese
Pekingese + Poodle = Peke-A-Poo
Pekingese + Pug = Puginese
Pekingese + Shih Tzu = Shinese
Pekingese + Silky Terrier = Silkinese
Pekingese + Toy Fox Terrier = Foxingese
Pekingese + Yorkie = Yorkinese
Pomeranian + Poodle = Pooranian
Pomeranian + Shih Tzu = Shiranian
Pomeranian + West Highland White Terrier = Weeranian
Pomeranian + Yorkshire Terrier = Yoranian
Poodle + Saint Bernard = Saint Berdoodle
Poodle + Schipperke = Schipper-Poo
Poodle + Scottish Terrier = Scoodle
Poodle + Shiba Inu = Poo-Shi
Poodle + Shih Tzu = Shih-Poo
Poodle + Silky Terrier = Poolky
Poodle + Soft Coated Wheaton = Whoodle
Poodle + Toy Fox Terrier = Foodle
Poodle + Weimaraner = Weimardoodle
Poodle + Welsh Terrier = Woodle
Poodle + Westie = Wee-Poo
Poodle + Yorkie = Yorkie-Poo
Pug + Westie = Pugland
Pug + Yorkie = Pugshire
Rottweiler + Saint Bernard = Saint Weiler
Scottish Terrier + Silky Terrier = Skilky Terrier
Scottish Terrier + Westie = Scoland Terrier
Shih Tzu + Toy Fox Terrier = Fo-Tzu
Shih Tzu + Silky Terrier = Silky Tzu
Shih Tzu + Westie = Weshi
Shih Tzu + Yorkie = Shorkie Tzu
Silky Terrier + Westie = Silkland Terrier
Silky Terrier + Yorkie = Silkshire Terrier
Toy Fox Terrier + Yorkie = Torkie
Welsh Terrier + Wire Fox Terrier = Wirelsh Terrier
Westie + Yorkshire Terrier = Westshire Terrier
Baš kao i njihovim vlasnicima, i psima treba uravnotežena prehrana koja sadrži prave količine bjelančevina, masti, ugljikohidrata, trinaest različitih vitamina i dvadeset različitih minerala kako bi ostali u najboljoj formi. Ove hranjive tvari moraju se davati ne samo u pravim količinama nego i u pravim odnosima kako bi hrana bila potpuna i uravnotežena. Ishrana samo mesom mišića nije prikladna za sve pse. Preci naših ljubimaca ne bi pojeli samo mišiće već cijelo tijelo svog plijena: kosti, unutrašnje organe, sadržaj crijeva, kožu i dlaku. Tako bi osigurali dovoljno hranjivih tvari koje inače ne bi dobili da su jeli samo meso mišića.
Ali koje to tvari vaš pas treba za dug i zdrav život?
Voda
Voda je ključna i u prehrani psa. Njegovo se tijelo sastoji od 70% vode, a tekućinu koju svakodnevno gubi treba nadoknaditi. Nadalje, voda je nezamjenjiva u mnogim metaboličkim procesima. Neka vaš pas uvijek ima dovoljno svježe vode u svojoj zdjelici. Ne preporučujemo mlijeko jer može uzrokovati proljev.
Bjelančevine
Bjelančevine su osnovne sastavnice stanica. Tijelu treba mnogo bjelančevina posebno za izgradnju mišićnog tkiva. Meso i riba sadrže mnogo bjelančevina, ipak, i neke biljke, poput soje, imaju visok sadržaj bjelančevina. Usput napominjemo da psima treba duplo manje bjelančevina nego mačkama. Zbog toga se razlikuje njihova gotova hrana.
Mast
Mast je važan izvor energije. Nadalje, određeni vitamini topljivi su u mastima, što znači da ih tijelo može apsorbirati samo ako istovremeno dobija i mast. Posebne masne kiseline važne su za zdravlje kože i krzna vašeg psa. Ali pazite jer previše masti donosi i dodatne kilograme, a to važi i za pse.
Ugljikohidrati
Ugljikohidrati su važno gorivo jer opskrbljuju tijelo energijom koja se brzo oslobađa. Ugljikohidratima su bogati posebno riža, žitarice, tjestenina i šećer. Ugljikohidrati iz biljaka moraju se prvo skuhati kako bi ih vaš pas mogao probaviti i iskoristiti.
Minerali
Minerali su tvari koje su prisutni u različitim strukturama unutar tijela. Kalcij je naprimjer najvažnija građevna tvar kostiju i zubi, fosfor se nalazi u mišićima, željezo u crvenim krvnim zrncima. Nedostatak određenih minerala uzrok je mnogim problemima. Pravi odnos kalcija i fosfora ključan je za razvoj štenaca. I u ovom se slučaju rade česte greške s prehranom.
Vitamini
Vitamini većinom pridonose održavanju metaboličkih funkcija. Vitamin A važan je za vid, vitamin B za živčane stanice, vitamin D za kosti, vitamin E štiti kožu i vitamin K pomaže u zgrušavanju krvi. Samo vitamina C ne treba u hrani za pse i mačke jer ga oni samo mogu sintetizirati.
Vlakna
Vlakna su oni sastojci hrane koji se izlučuju neprobavljeni. Oni pomažu probavi, a većinom se nalaze u biljnoj hrani. Manjak vlakana uzrokuje zatvor.
Što pas ne smije jesti:
Čokoladu. Shvatite ovu rečenicu ozbiljno da i MALE KOLIČINE ČOKOLADE MOGU UBITI VAŠEGA PSA...
Čokolada sadrži visok postotak masti pored toga sadrži i kofein i theobromin koji su dvije vrste nervnih stimulansa, koji također potiču jače izlučivanje urina i pojačani rad srca.
Šećer (nemaju enzim koji ga prerađuje pa se šećeri talože u mišićima i oštećuju ih)
Slatkiše, krumpir, kelj, grah i drugu hranu koja napuhuje,
Agility je kinološka sportska disciplina nastala po uzoru na konjičko preponsko jahanje, a prvi je put prikazana 1978. godine na Cruft´s izložbi u Londonu. Agility je natjecateljski sport u kojem pas uz pomoć vodičevih verbalnih i vizualnih uputa savladava stazu sastavljenu od prepreka.
Izgled i veličina prepreka točno su određeni pravilnikom i psa se uči kako koju prepreku treba pravilno savladati. Ovisno o veličini psa postoje tri visinske kategorije: small (do 34,99 cm), medium (od 35 do 42,99 cm) i large (viši od 43 cm). Pas će ovisno o svojoj visini trebati savladavati različito visoke prepreke pa tako jedan pekinezer naravno neće morati preskakati istu visinu kao labrador.Agilityjem se mogu baviti svi psi bez obzira na to jesu li su čistokrvni ili mješanci, bez obzira na veličinu, izgled i osobnost. Ne morate imati neku posebnu pasminu ili psa posebnih fizičkih predispozicija da biste se s njim upisali na tečaj agilityja.
KAKO POČETI UČITI AGILITY?
Osnovni preduvjeti za početak treniranja agilityja su dobro odgojen, poslušan i motiviran pas dobrih fizičkih predispozicija, zatim prostor za treniranje te, naravno, agility prepreke. S mladim psom ne bi trebalo početi s ozbiljnijim agility treninzima prije nego što navrši 12 mjeseci, odnosno dok gotovo potpuno ne izraste. U protivnom riskira se trajno tjelesno oštećenje uslijed prevelikog naprezanja mladog organizma.
Ipak, neke predvježbe za «agility» mogu se početi raditi već sa štenetom. Vježbe vezane uz socijalizaciju (upoznavanje i navikavanje) «budućeg agility prvaka» s visinom, uskim i mračnim prolazima mogu se napraviti i na pravim agility preprekama poput mosta i tunela, ali uz veliki oprez i ne prečesto (npr. 2-3 puta mjesečno). Isto tako, poželjno je štene od što ranije dobi naviknuti na buku, vožnju automobilom i drugim prijevoznim sredstvima te na gužvu ljudi i pasa na kinološkom poligonu.
Vrijeme do navršenih godinu dana i početak rada na preprekama treba iskoristiti za uspostavljanje što boljeg i punijeg odnosa s mladim psom. Pored dosljednog ponašanja te izgrađivanja autoriteta, vlasnik budućeg agility psa treba iskoristiti razne vježbe poslušnosti i igre sa psom za stvaranje dobre radne koncentracije (spremnosti psa za suradnju) te odlične motivacije. Slikovitije: kada vlasnik izvadi lopticu ili kakav slasni komadić hrane, sve ostalo pada u zaborav, a pas je usredotočen i spreman za druženje s njime. Izrađivanju, tj. učenju svake pojedine prepreke treba pristupiti planski – postupno izgrađivati svaku fazu/korak do savršene cjeline. Treba napomenuti da je za neke prepreke, poput tvrdog tunela, gotovo dovoljan jedan trening dok za druge, npr. slalom, trebaju i dva-tri mjeseca. Neke se prepreke, primjerice kontaktne zone, usavršavaju cijeli život. Sljedeći korak je povezivanje prepreka u, prvo kratke, pa sve dulje sekvence/kombinacije, da bi napokon bili sposobni napraviti cijelu stazu i spremni za prva natjecanja.
Ako to uvjeti dozvoljavaju, trenirati treba što češće, ali u kratkim treninzima. Ipak, najčešća praksa u Hrvatskoj je da se trenira 2 puta tjedno.
O agility natjecanjuProstor na kojem je postavljena agility staza zove se parkur i veličine je 20 x 40 metara. Agility staza sastavljena je od niza prepreka, a razmak između svake dvije prepreke u nizu treba biti između 5 i 7 metara. Ukupna duljina agility staze kreće se između 100 i 200 metara. Izgled staze, odnosno raspored prepreka u parkuru i njihov redoslijed, određuje sudac. Staze se iz natjecanja u natjecanje mijenjaju tako da pas u svom životu na natjecanju nikada neće trčati potpuno istu stazu (druga priča je trening gdje se neke sekvence, kombinacije prepreka pa i čitave staze mogu uvježbavati kako bi se povećala sigurnost i samopouzdanje psa, ali i vodiča). Prije početka trke prvog natjecatelja, svi natjecatelji u kategoriji i razredu za koje je staza postavljena mogu pregledati stazu, odnosno naučiti redoslijed prepreka napamet i isplanirati kojim putem će se kretati kako bi psa što bolje odvodili po stazi. Vrijeme za pregled staze je obično 5-10 minuta, a vodiči to rade sami bez svojih pasa (eventualno uz pomoć svojih trenera ili prijatelja iz ekipe/kluba). Sudac određuje i brzinu kojom bi se pas trebao kretati na zadanoj stazi, odnosno dijeljenjem duljine staze (u metrima) s brzinom kretanja psa (u m/s) izračunava standardno vrijeme (SV). Pas koji ne savlada stazu unutar SV dobiva negativne bodove zbog prekoračenja SV.
Osim SV, sudac određuje i MV (maksimalno vrijeme dozvoljeno za savladavanje staze). Obično je MV dvostruko SV, a pas koji prekorači MV biva diskvalificiran.Cilj agility natjecanja je da, u što kraćem vremenu i bez pogreške, pas napravi zadanu stazu, a obično pobjeđuju najbrži psi koji taj dan naprave stazu bez greške.
Neke od grešaka na stazi su: rušenje letvice kod preskakanja visa, preskakanje kontaktne zone ili pak izbjegavanje neke prepreke, što sudac označuje podizanjem ruke. I kod greške i kod izbjegavanja dodjeljuje se 5 negativnih bodova, s razlikom da kod greške pas nastavlja trčati, dok se kod izbjegavanja vodič mora vratiti i ustrajati na tome da pas napravi izbjegnutu prepreku.Osim prema visini (Small - do 34,99 cm u grebenu, Medium – od 35 do 42,99 cm te Large - od 43 cm u grebenu) psi se u agilityju dijele u jakosne razrede prema znanju i iskustvu, odnosno, točnije, prema uspjehu na natjecanjima. Razredi idu od početničkog A1, preko srednje jakog A2, do najjačeg A3.
Pas koji 3 puta otrči agility 1 stazu bez ijedne pogreške, uz suđenje najmanje dva različita suca, prelazi u A2 razred. Iz A2 u A3 razred prelaze psi koji su, uz suđenje dva različita suca, najmanje tri puta osvojili jedno od prva tri mjesta u agility 2 trkama bez ijedne pogreške.
Na agility natjecanjima moguće je osvajati i kandidature za nacionalnog (CACAg), odnosno međunarodnog (CACIAg) agility šampiona, a Hrvatska se može pohvaliti s jednim međunarodnim šampionom.
Najčešće pasminePasmine koje najčešće srećemo na agility natjecanjima su: border collie, svi belgijski ovčari, hrvatski ovčar, šetlandski ovčar, pudl, pirinejski ovčar, koker španijeli, veći broj pasmina terijera, mješanci.
Agility prepreke
Prepreke koje dopušta FCI su: vis, vijadukt ili zid, guma, dalj, klackalica, A-prepreka, most, meki tunel, tvrdi tunel, slalom, stol.
To izgleda otprilike ovako.
1. Moj život traje 10-15 godina. Svaki rastanak od tebe za mene znači patnju. Razmisli o tome prije nego me uzmeš.
2. Daj mi vremena da shvatim što od mene tražiš.
3. Imaj povjerenja u mene, ja živim od toga.
4. Nemoj se ljutiti na mene i nemoj me za kaznu zatvarati. Ti imaš svoj posao, svoju razonodu, svoje prijatelje, a ja imam tebe.
5. Govori katkad sa mnom. Iako tvoje riječi ne razumijem, ipak poznajem tvoj glas koji mi se obraća.
6. Znaj, kako god se sa mnom postupalo, ja to nikad ne zaboravljam.
7. Razmisli, prije nego me počneš tući, da bi moje čeljusti s lakoćom mogle zgnječiti kosti tvoje ruke, ali ja to nikada ne radim.
8. Prije nego me kod rada grdiš kao “nevaljalog”, “tvrdoglavog” i “lijenog” psa, razmisli: možda me muči neprikladna ishrana, možda sam bio predugo izložen suncu ili imam istrošeno srce.
9. Brini se za mene kad postanem star, i ti ćeš jednom ostariti.
10. Prati me na mom posljednjem putu. Nemoj nikad reći “Takvo što ja ne mogu gledati” ili ”Neka se dogodi u mojoj odsutnosti”. S tobom je za mene sve lakše.
Tvoj pas
Socijalizacija, odnosno navikavanje psa na različite podražaje iz njegove okoline najvažniji je proces u razvoju psihičkih osobina jednog psa. Mnogi uzgajivači, a posebno (novopečeni) vlasnici pasa, ne razumiju istinsku vrijednost socijalizacije. Također, mnogi su vlasnici pasa skloni vjerovati izjavama ´stručnjaka´ kada im kažu da svog psa ne trebaju ničemu podučavati prije nego što napuni šest ili čak devet mjeseci.
Nije točno da štene počinje učiti tek u starosti od sedam-osam tjedana, a da nije sposobno ništa ´ozbiljno´ učiti sve dok ne dođe u neku ´odrasliju´ dob. Ono počinje učiti onog trenutka kada dođe na svijet. Mnogi uzgajivači zaboravljaju tu činjenicu, pa svoje štence drže izoliranima od vanjskih utjecaja gotovo tijekom cijelog vremena koje štenci provedu kod njih, da ih slučajno ne bi previše izložili svijetu oko njih. To je uistinu velika šteta, jer nije moguće štene previše izložiti novim stvarima: ljudima, mjestima, drugim životinjama, nepoznatim zvukovima, prirodnim preprekama... a upravo to predstavlja socijalizacija.
U prvoj, neonatalnoj fazi razvoja štene je sposobno tek sisati i spavati. U tom razdoblju već mu se razvija i osjetilo okusa. Štene je sposobno i osjećati bol, iako mu još uvijek nije do kraja razvijen centar za bol u mozgu. Majka-kuja liže ga po trbuhu da bi ga potaknula na obavljanje nužde. Tijekom tog razdoblja, uzgajivači bi trebali vrlo nježno i pažljivo postupati sa štencima i svakodnevno ih uzimati u ruke (gladiti ih).
Druga faza, ujedno i prva kritična faza, je prijelazni period koji počinje u razdoblju kada je štene staro između dva i tri tjedna, a u kojem štenci progledavaju i počinju čuti. Idalje ih se treba uzimati u ruke, a treba ih se i početi navikavati na pozadinske zvukove, primjerice umirujuću glazbu s radija, da bismo smanjili mogućnost da ih preplaše iznenadni zvukovi. Početkom razdoblja socijalizacije, s otprilike tri tjedna, štene već može hodati, čuti, osjećati, mirisati i vidjeti, ali mu se ta osjetila neće u potpunosti razviti sve do 12. tjedna života, ponekad i duže. Sa približno tri tjedna, štene već može jesti mekanu hranu i to je otprilike trenutak kad njegova majka prestaje brižno čistiti nakon što štene obavi nuždu i vrijeme je da ljudi preuzmu brigu o tome. Sada štene već napušta svoju košaru ili kavez (ovisi gdje su majka i štenci smješteni) i odlazi obavljati nuždu negdje drugdje. Prirodno su psi čiste životinje i ne vole vršiti nuždu na mjestu gdje spavaju i obitavaju, ali ako se odmalena ostavljaju u prljavim i nehigijeniskim uvjetima, kasnije će ih biti puno teže naučiti vršenju nužde na mjestima koja mi smatramo prikladnima.
Možda zvuči nevjerojatno, ali štene koje odrasta u prljavim životnim uvjetima, razlikuje se od onog koje odrasta u čistim uvjetima i koje se, od trenutka kada je sposobno za samostalno vršenje nužde, uči obavljanju fizioloških potreba na, primjerice, novinama. U ovom razdoblju psi se počinju igrati sa svojom braćom iz legla. U početku je to vrlo nespretna igra, ali kako vrijeme prolazi i štenci postaju koordiniraniji, a i njihovi mišići se razvijaju. Od tog vremena, svako bi se štene iz legla trebalo svakodnevno upoznavati s novim ljudima, predmetima, zvukovima i aktivnostima.
Ako ste u leglu uočili štene koje pokazuje znake plašljivosti, njega bi trebalo posebno nadgledati, tako da ga se može socijalizirati u većoj mjeri nego ostale štence. Također, ozbiljni uzgajivači, kojima je stalo do kvalitete njihovih legala NE bi smjeli dalje pariti (u uzgojne svrhe) takvo štene!Kada štene napuni pet tjedana, već ima razvijeno pamćenje i koristit će mu igra od koje će nešto i naučiti, naravno, uz stalnu, dnevnu pažnju koju će mu njegov uzgajivač poklanjati. Uzgajivači ne bi trebali potcjenjivati ovu fazu u razvoju šteneta, jer je to razdoblje u kojem ono može puno toga naučiti. Primjerice, štence se može naučiti (svakog posebno, ali i sve zajedno), da slijede čovjeka, koristeći pljeskanje rukama, zvižduk, trčanje (od njih, a ne prema njima), igračke ili pseće poslastice. Također, štence se u tom razdoblju može (na)učiti i da mirno podnose da ih netko nosi u rukama ili da miruju dok ih netko pregledava ili mazi ili češlja… Prostorija u kojoj štene obitava trebala bi izgledati kao dječje igralište: puna prepreka, igračaka i raznih predmeta, prikladnih za štence određene pasmine i tog uzrasta.
U razdoblju između šest i osam tjedana u leglu je već snažnije izražen društveni poredak. Iz tog razloga, štence se ne bi trebalo odvajati od ostatka legla i majke prije nego što navrše minimalno 7 tjedana. Potrebna im je disciplina koju im pruža majka, a ona im ujedno postavlja i granice ponašanja. Primjerice, ako je (u igri ili u bilo kojoj drugoj situaciji) prejako ugrizu, majka kuja će im jasno pokazati da takvo ponašanje nije poželjno. Također, štenci moraju shvatiti da postoje granice u njihovom ponašanju i kada više ne sišu. Zanimljivo je da su uzgajivači nekih, potencijalno agresivnijih pasmina, primijetili da štenci koji ostaju u leglu do 12. tjedna starosti, pokazuju veći stupanj socijalizacije i manju sklonost griženju, od onih koji napuštaju leglo sa 7-8 tjedana starosti.
Nadalje, za uzgajivače je važno da shvate da psi kojima u tom osjetljivom razdoblju socijalizacije nije posvećivana dovoljna pažnja, mogu imati trajnih problema s neovisnošću, plašljivošću te većoj ovisnosti o drugim psima nego o ljudima. Nove vlasnike, s druge strane, trebalo bi upozoriti da štenci ne bi trebali spavati u istoj prostoriji s drugim kućnim ljubimcima te da bi ih trebalo šetati same i igrati se s njima odvojeno, kako bi bavljenjem sa štenetom uspjeli razviti i kvalitetan individualni odnos, a ne oslanjajući se na nagon čopora u potpunosti prepustili odgoj šteneta starijim psima. Naravno, to bi trebali raditi i svi uzgajivači, jer tek uz pažnju, povezanu sa socijalizacijom, štene može ostvariti svoj puni potencijal. U trenutku kada mijenja dom, štene se ne bi trebalo bojati nikakvih radnji, niti normalnih aktivnosti te bi moralo biti sposobno za normalan nastavak svog razvoja, a na uzgajivačima je i da objasne kupcima neke osnove o životu sa psom i važnosti daljnjeg rada sa njim.
Visina: mužjak i ženka od 15 do 25 cm.
Težina: od 2,5 do 6 kg.
Vrijeme nastanka: Antičko doba
Očekivana životna dob: 12-13 god.
Drugi naziv: Pekinški psić
Pekinezeri su pripadnici najstarije rase pasa, a nastali su u Kini gdje ga je nekad mogao posjedovati samo car. Ime im dolazi od grada Pekinga gdje su ga zvali i «mali lav». Prva 4 primjerka ove pasmine donesena su na zapad 1860. Prema pravilima kineske carice Tzi- Hsi pekinezeri bi trebali imati kratke savijene noge kako ne bi mogli daleko odlutati, grivu oko vrata koja im daje dostojanstveno i probirljivo čulo osjeta tako da ostavlja dojam profinjenosti. Kineska legenda kaže da je nastao iz ljubavi lavice i majmuna. Pekinezeri imaju jak karakter i pravi su zaštitnici jer se znaju dobro braniti. Iako su maleni toliko su hrabri da to može prijeći u tvrdoglavost. Osjećajni su i neovisni. Ponekad ih je teško nahraniti jer žele dokazati da su dominantniji od vlasnika pa odbijaju hranu. A s druge strane ako previše jedu mogu postati gojazni.
Katkad toliko vole svojeg vlasnika da postanu ljubomorni. Znaju dugo i bučno lajati, što može djelovati smiješno jer su tako mali. Nisu agresivni ali lajanjem dokazuju svoju neizmjernu vjernost. Dobri su za život u stanu i nije im nužno dvorište. Ipak kako bi očuvali njihovo zdravlje bolje da ih
redovito šećete i igrate se s njima. Skloni su bolestima srca, dišnim problemima i lako se prehlade.
Obavezno ih treba svakodnevno češljati jer im se dlaka brzo zapetlja. Čistite im lice i oči i provjeravajte što im se krije u dlakavim šapama. Svašta se zna zapetljati u tu vunastu dlaku.
GLAVA: Velika i široka, s dugačkim naborom u obliku obrnutog slova V koji dijeli gornji od donjeg dijela lica. Crne su mu boje usta ,nos i područje oko očiju.
OČI: Okrugle, crne i sjajne
UŠI: U obliku srca, smještene na prednjem dijelu glave
TIJELO: Zbijenom je tijelu težište u prednjem dijelu
DLAKA: Gusta i duga, različitih boja.
REP: Svijen iznad leđa.
Neopisiv je osjećaj kada štene prvi puta stigne u vaš dom. U ovom dugom postu podijelit ćemo život prekrasnih štenaca u nekoliko faza i pomoći vam da ih bolje shvatite.
1. Faza
od rođenja do 3. tjedna:
Štenad je tada u potpunosti ovisna o majci. Tada su štenci još slijepi i osjećaju jedino miris i majčinu toplinu. U takvoj najranijoj dobi mogu se hraniti isključivo mlijekom zbog nerazvijenih zubi. Ne smijete ih dirati dok su tako mali a i budite oprezni jer dok prilazite štencima kuja će vas imati neprestano na oku za svaki vaš krivi pokret mogla bi vas napasti ili čak ugristi osobito ako vas ne poznaje.
2. Faza
Od 3. do 6.tjedna
Štenad još uvijek ovisi o majci ali tada vidi i čuje. Pomalo istražuje svijet oko sebe i igra se s braćom i sestrama. Možete ih umjereno maziti pod budnim okom kuje ali ne pretjerujte. Štenad će početi razvijati buduće odnose s drugima u leglu i primijetiti ćete da je jedan od štenaca dominantniji i jači tako što će uvijek biti prvi na redu za hranjenje, gurkat će druge u leglu i ljutit će se kad mu netko bude htio uzeti igračku ili se na grub način igrati s njime.
Isto tako možda jedan od štenaca bude slabiji i pazite da ga tada majka ne zapostavlja.
Štenad će prihvatiti položaje u leglu ali i kuja isto. Koliko se ona vama činila strpljiva s štencima kada stvarno pretjeraju više se neće usručavati zarežati na njih.
3. Faza
Od 6. do 9. tjedna
U ovom razdoblju štenad još sisa no u 8 mjesecu spremni su odvojiti se od majke i otići u novi dom. Dok se to ne dogodi oni će sve više vremena provesti u igri ili odmaranju.
Tada je vrijeme za ranu socijalizaciju. Majka će ih učiti osnovnim stvarima kroz igru i strogo režanje- znak da su pretjerali. Polako ih možete učiti na kruću hranu a bilo bi dobro da je u početku pomiješate s toplim mlijekom kako bi bila mekša a naravno do prve godite davat ćete im obavezno junior hranu koja će sve više postati zamjena za majčino mlijeko.
U osmom tjednu kad usvojite štene shvatite da će to ispočetka biti malo traumatično za njega zbog odvojenja od braće, sestara i posebice majke. Možda će biti nervozno ili cviliti ali uz malo brige to će prestati. Štene će tad pokazati svoju pravu ćud- nestašno, zaigrano i jako znatiželjno. Ne zaboravite kad štene dođe u novi dom počinite kako želite nastaviti. Ne uzbuđujte se previše te shvatite da su psići jako pametni, stavite štene jednom na sofu i ono će misliti da mu je tamo mjesto, pustite ga jednom da spava na krevetu i ono će zaključiti da je to ugodno mjesto za odmor.
3.Faza
Od 9. do 12 tjedna
Štene se priviknulo na novi dom i vlasnika. Počnite ga učiti redu. Istina slatko je i samo jedan njegov pogled bit će dovoljan da mu dopustite bilo što. No budite ustrajni. Napravite raspored i podijelite brigu za psa međusobno u obitelji. Raspored stavite na vidljivo mjesto u kući i pripazite da ga se ukućani pridržavaju. Može izgledati otprilike ovako:
O MAXU SE PRVENSTVENO BRINE……..
MAX SPAVA U…..
TOČNO ODREĐENO VRIJEME KAD MAX TREBA UČITI JE….
VRJEME ZA MAXOVO JELO JE…..UJUTRO I…..NAVEČER
MAXA U ŠETNJU TREBA IZVODITI U…..(mjesto) U….(sati)
RAZMISLITE O MAXU PLANIRATE DAN
MAXU NE SMIJETE DAVATI…..
MAX NE SMIJE IĆI U……(prostorije, neka određena mjesta)
MAX IDE VETERINARU…
BROJ VETERINARA ZA HITNE SLUČAJEVE JE……
Razmislite i o imenu štenca. Psi se najbolje odazivaju na kratka imena poput Max, Rex, Ben..
Ime neka bude jasno da se ne osjećate neugodno dok ga izvikujete u parku.
4.Faza
od 3. do 6. mjeseca.
Štene je već odavno dio vaše obitelji i počinju prvi problemi i neredi. Evo rješenja:
PROBLEM: Ižvakane cipele
RJEŠENJE: Štencu rastu zubi, on treba i voli žvakati opskrbite ga igračkama
PROBLEM: Vršenje nužde u kući
RJEŠENJE: Možda možete naći pijesak da u njega vrši nuždu a ako ne prije i poslije jela izvedite ga van , uvijek na isto mjesto. Uskoro će se naviknuti, a kad god obavi nuždu u kući ukorite ga i izbacite van.
PROBLEM: Bježi u susjedne vrtove
RJEŠENJE: Osigurajte svoj posjed da ne može otići i izvodite ga češće u šetnju a kad prekrši to pravilo ukorite ga i kaznite. Kasnije se ispričajte susjedima.
PROBLEM: Pokazuje agresivnost prema drugim psima
RJEŠENJE: Ponaša se zaštitnički zbog vas, češće ga izvodite u park i polako upoznavajte s drugim psima ali ne svima odjednom. Možda možete s susjedima organizirati okupljanja štenadi gdje će se sprijateljiti i upoznati s drugim štencima i postati društven pas.
PROBLEM: Strah od veterinara
RJEŠENJE: Mnogi se psi boje veterinara a u tom slučaju ne možete ništa postići sami zato zamolite veterinara da štencu polako i postupno prilazi i da se prije nego ga cijepi poigra s njime ,da ga pomazi i za dobro ponašanje nagradi poslasticom. To je siguran recept za prerastanje straha od veterinara.
Također u ovom razdoblju morate dresirati svog psa. Osnovne naredbe su:
Sjedi!, lezi!, šapa!, čekaj! , dođi! i uz nogu!!
Zapamtite: samo strpljenje!!!
5. Faza
Od 6. do 12 mjeseca
Štene postaje pas. Dosegnut će punu veličinu i karakter. Vaša briga i ljubav su se isplatile.
Od malenog štenca dobili ste prekrasnog, zdravog i dobro odgojenog psa. Morate se i dalje brinuti za njega i poštivati raspored koji ste napravili. Pas stječe iskustva cijelog života. Isto tako kao što možete poboljšati njegov karakter možete ga i pogoršati. Zato oprez. Psu ćete trebati jednako sada i za 10 godina pa mu omogućite najbolji život uz odlične uvjete i puno brige i ljubavi i isplatit će se i njemu i vama. Vidjet ćete.
Nadam se da ste nešto naučili jer sam ovo pisala jako duugoo!!
a href="http://photobucket.com" target="_blank">
Crni, žuti, smeđi,......!!!!!!!!!!
a href="http://photobucket.com" target="_blank">
KAKO
SU
Porijeklo: Kanada
Labradori su veliki ,snažni psi i potrebna im je redovita vježba kako bi ostali u kondiciji. Godi im život u obitelji, u kojoj su šetnje, igranje frizbijem, loptom i trčanje redovite aktivnosti.
Dlaka labradora je njihova prepoznatljiva oznaka: kratka ,gusta , prilično oštra i uvijek jednobojna; može biti crna , žuta ili čokoladno smeđa. Katkad imaju bijelu mrlju na prsima.
Odlikuje ih odličan njuh, obožavaju vodu, vrlo su budni ,oprezni i poslušni, vole ugađati vlasniku i nikada ne pokazuju agresivnost ili strah. Ovo je savršen pas za život u provinciji. Trenira s nevjerojatno mnogo energije, a kako je vrlo inteligentan, već nakon nekoliko ponavljanja razumije veliku većinu zapovjedi. Brzo raste i već nakon 6-7 mjeseci smatra se odraslim psom. Zbog toga se dresira odmalena jer kada naraste teško ga je obuzdati da ne skače na ljude u želji da ih pozdravi.
Labradore su u 19 stoljeću dresirali za donošenje divljači. Ovi psi instinktivno donose divljač i bez razmišljanja skaču i u najhladniju vodu. Zbog odličnog njuha policija ih koristi za otkrivanje droge te su jedni od najvještijih vodiča slijepih.
Labradori su vjerni, nježni prema djeci i veoma omiljeni u društvu. Trebalo bi pripaziti na njihovu ishranu jer, ako tijekom dana ne dobiju svoju dnevnu dozu trčanja ili šetanja te ako previše jedu mogu postati veoma gojazni.
Kada ostare, uživaju u toplom domu i ljenčarenju. U posljednje im vrijeme raste popularnost pa ova pasmina spada među najtraženije u Americi i Europi. Ne kaže se začudo da je labrador KRALJ svih retrivera.
Zanimljivosti:
Labrador često ima takav izraz lica da izgleda kao da se smije.
Labradori su 7. od 86 pasa u ljestvici inteligencije i snalažljivosti.
Labradori su dobili ime po otoku Labradoru u Kanadi.
Često su služili ribarima za donošenje svega što bi palo s broda u more: riba , plutača…
Labrador je u svojoj rodnoj regiji bio nazvan i «malim vodenim psom ».
Labrador ima takozvan «vidrin rep» koji je širok u korijenu a sužava se prema vrhu.
Labrador ima plivaće kožice među šapama.
Eto vidite li sad koliko labradori obožavaju vodu da su joj se potpuno prilagodili.
Nadam se da ste ponešto naučili.
An@.
ZAŠTO PAS LIŽE RANE NA TIJELU?
Poznato je da rane kod pasa zarastaju prije nego rane kod ostalih domaćih životinja. Pas liže svoje rane kad se povrijedi kako ne bi došlo do infekcije. U slini psa nalaze se sastojci (karbonati, natrij, globulin) koji osvježavaju ranu, dezinficiraju je, suše i tako ubrzavaju zacijeljenje.
ZAŠTO PSI JEDU TRAVU?
Poznato je da se pas nekada isključivo hranio mesom životinja koje je ulovio, danas zvijeri pri ulovu najprije pojedu iznutrice (u želucu ima trave). Danas se pas uglavnom hrani 1/3 mesa i 2/3 ostalih proizvoda. Primjećujemo da pas jede travu ali ne svaku već tzv. pasju travu. Travom si olakšava probavu. Kada se pas čisti, često proguta i nešto dlaka koje mu ostanu u želucu. Trava mu pomaže da dlaku lakše povrati. Sama trava također pospješuje funkcije crijeva i želuca te u tijelo unosi i potrebnu dozu vitamina.
ZAŠTO PAS ZAKOPAVA HRANU?
Kada pas raspolaže s većom količinom hrane, zbog straha da je sutra možda neće imati, zakopava je u zemlju ili pijesak. To u prirodi rade šakali i vukovi. Ta hrana psu ne služi samo kao rezerva, nego zakopano meso i druga hrana zbog vlage u zemlji sazrije i fermentira. Na taj način hrana postaje ukusnija i lakše probavljiva.
ZAŠTO, KADA POČNE LAJATI JEDAN PAS, LAJU l SVI OSTALI PSI U SUSJEDSTVU?
Poznato je da je nekada pas živio u čoporu i da je društvena životinja. Prilikom zbližavanja čovjeka i psa društvenost prema drugim psima je oslabila. Postao je privržen svome vlasniku kojeg doživljava kao vođu čopora. Naravno, ne zaboravlja svoje porijeklo. U psu se bude uspomene na čopor, na noćno zavijanje (danas samo kod vukova i šakala). Ako pas najavi neku promjenu u svojoj okolini isto naprave (počnu lajati) svi psi u susjedstvu, bez obzira stoje kod njih sve mirno. To je odraz njihove uzajamne brige i pomoći u spomen nekadašnjeg zajedništva u čoporu, iako bi se u međusobnom susretu sigurno potukli.
ZAŠTO PSI TRČE ZA VOZILIMA?
Svatko od nas imao je priliku vidjeti psa kako trči za automobilom i želi ga ugristi, a kad mu to ne uspije, s repom među nogama vraća se natrag u svoje dvorište. To je refleks prastarog načina lova koji je bio pasja potreba: da ugrize divljač, zadavi je i time priskrbi plijen za sebe i gospodara. Nos mu ukazuje da je auto stroj od željeza, oči i razum mu kazuju da je njegov trk uzaludan. Pas se ponaša nagonski.
ZAŠTO PSI PREDNJIM l ZADNJIM NOGAMA GREBU PO ZEMLJI?
Vukovi na svojim stazama a posebno na križanjima zadnjim nogama grebu po zemlji te na taj način ostavljaju znakove raspoznavanja, kao orijentaciju za čopor koji ih slijedi. Na isti način psi obilježavaju svoj teren da bi iza njih ostao bilo kakav trag. Namjena tih tragova je da upozori i obavijesti ostale pse da je tuda prošao te da računaju na susret s njim.
ZAŠTO PAS KRUŽI KADA ŽELI LEĆI?
Iz iskustva znamo da svaki pas prije spavanja više puta kruži oko ležaja te zatim legne. To čini u kućici, u stanu ili na livadi. Tu pojavu je pas naslijedio od predaka koji su izabirali ležajeve u kakvoj udolini kako bi se što ugodnije smjestili. Mnogi nagonski postupci današnjeg psa podsjećaju na instinktivne (nagonske) radnje njegovih predaka koje su morali upotrebljavati da bi opstali.
ZAŠTO PAS DAHĆE?
Pas se ne znoji i dahtanjem, otvorenih usta i isplaženim jezikom se rashlađuje, odnosno regulira temperaturu tijela. Normalna temperatura psa je 38,5 C.